10.02.2015 Views

УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ

УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ

УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

206<br />

dodeka razlikite {to se pojavuvaat me|u rakopisite pretstavuvaat<br />

podocne`ni korekcii, izmeni ili nov prevod.<br />

Po svojata namena i redosledot na evangelskite ~etiva vo ramkite<br />

na celata kniga evangelijata se delat na dve pogolemi grupi: ~etvoroevangelija<br />

i aprakosi. 2 Vakvata podelba mo`e da se primeni i kon<br />

drugi stari tekstovi, kako {to se Apostolite ili Mineite.<br />

^etvoroevangelieto (gr~. — tetraktÁV) se sostoi od ~etiri komponenti<br />

i go sodr`i celiot tekst na Evangelijata spored Matej, Marko,<br />

Luka i Jovana, a ~etivata se redat, po~nuvaj}i sekoga{ od prvata glava<br />

i prviot stih. Negovata namena e, glavno, pou~itelna, iako u{te vo<br />

najstarite za~uvani ~etvoroevangelija ima tragi za prisposobuvawe<br />

na tekstot za crkovna upotreba.<br />

Me|u ~etvoroevangelijata i aprakosite postojat principielni<br />

razliki vo rasporedot na ~etivata vo ramkite na celata kniga. Za razlika<br />

od ~etvoroevangelijata, kade ~etivata se redat spored ~etirite<br />

evangelisti (Mt, Mk, L, J), vo aprakosite (i kratki i polni) tekstot<br />

od ~etirite evangelisti e rasporeden vo ciklusi niz celata godina<br />

spored toa koj den se ~ital tekstot vo pravoslavnata crkva, bidej}i<br />

glavnata namena na aprakosite bila da se koristat vo bogoslu`beni<br />

celi. Spored rasporedot na tekstot vo sekoj ciklus aprakosite se delat<br />

na tipovi. 3<br />

Vo site slovenski aprakosi tekstot po~nuva so ~etivoto za<br />

nedelata na Veligden. Po~etokot na aprakosot () se<br />

citira i vo @itieto na sv. Kiril, poradi {to se smeta deka prvobitniot<br />

kirilometodievski prevod na Evangelieto po svojata struktura<br />

vsu{nost pretstavuval aprakos.<br />

Starite slovenski aprakosi se konstituirani od ~etiri posebni<br />

ciklusi. Prviot ciklus obi~no trae od Veligden do ponedelnikot na<br />

Duhovi (vo ovoj del se ~etivata od Evangelieto spored Jovana i obi~no<br />

se narekuva Veligdenski period) i ima tekst za sekoj den vo sedmicata.<br />

Toa se prvite pedeset dena po Veligden, poradi {to se poznati pod nazivot<br />

Pedesetnica.<br />

Ovoj del e zaedni~ki za site vidovi slovenski aprakosi. Relativnoto<br />

edinstvo vo sodr`inata, pa duri i vo jazikot na ovoj ciklus,<br />

2<br />

Podetalno na sostavot na ~etvoroevangelijata i aprakosite se zadr`uva vo pove}e svoi<br />

trudovi L. P. @ukovskaja. Tuka }e go navedeme nejziniot prilog {to e namenet za site<br />

arheografi i drugi lica {to treba da napravat razlika me|u ~etvoroevangelijata i<br />

aprakosite ili da izvr{at nivni opis: L. P. @ukovska®, Slav®no-russkie evangeli® XI-XIV<br />

vv. Metodi~eskoe posobie po opisani¥ slav®no-russkih rukopiseŸ dl® Svodnogo kataloga<br />

rukopiseŸ, hran®çihs® v SSSR. VÝpusk I, Moskva 1973, 356 <strong>–</strong> 385.<br />

3<br />

L. P. @ukovska®, Tipologi® rukopiseŸ drevnerusskogo polnogo aprakosa XI-XIV vv. v sv®zi<br />

s lingvisti~eskim izu~eniem ih. In: Pam®tniki drevnerusskoŸ pisÝmennosti, Moskva 1968,<br />

199-332.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!