УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
laska, vo prezimiwata ne e ve}e obuslovena fonetski. Sufiksalnite<br />
varijan ti -ov- / -ev-, -ovsk- / -evsk- zavisat naj~esto od formata na osnovata<br />
(obi~no imeto): Pe{ev, Pe{evski : Pe{e; Pe{ov, Pe{ovski :<br />
Pe{o. Ovie sufiksi se pridavski formanti, zatoa tie go izrazuvaat<br />
gramati~kiot rod so pomo{ na morfolo{kite nastavki: -ov-(-ø /-a) /<br />
-ev-(-ø /-a), -ovsk-(-i / -a) / -evsk-(-i / -a), dodeka sufiksite (-ov- / -ev-)<br />
-i} se imenski i zatoa nemaat mocija, t. e. imaat samo edna forma, a<br />
imeno prvobitno od ma{ki rod, bidej}i ja izrazuvaat relacijata tatko<br />
→ sin.<br />
Do 1913 godina makedonskoto naselenie nemalo stabilni prezimiwa.<br />
Tie bile vovedeni duri koga eden del od makedonskata teritorija<br />
bil priklu~en kon Srbija po zavr{uvaweto na II balkanska<br />
vojna. Toga{ be{e vovedena obvrskata sekoja verska zaednica da vodi<br />
mati~ni knigi. Vo 1967 god. vodev terenski i arhivski ispituvawa<br />
na makedonskata antroponimija vo toga{nata op{tina Bogomila vo<br />
Azot. Od mati~nite knigi na rodenite, {to gi imav na raspolagawe vo<br />
mati~nata slu`ba na Mesnata kancelarija vo Bogomila (do 50-te godini<br />
tie bea kopii na knigite na rodenite vodeni vo crkvite) gi ekscerpirav<br />
prezimiwata i imiwata na 12 062 lica rodeni vo granicite na taa<br />
op{tina od voveduvaweto na mati~nite knigi vo 1913 god. do 15 VII 1967<br />
god. (Pjanka 1977-1978). Vo godinite 1945-1967 mo`evme (po primer na<br />
Azot) da go sledime slobodnoto formirawe na makedonskoto prezime.<br />
Site prezimiwa registrirani vo Azot vo toa vreme se sufiksalni izvedenki<br />
od li~ni imiwa (328), prekari (10) ili apelativi so funkcija<br />
na sopstveni imiwa (3). Skoro site tie gi sodr`at sufiksite -ov- / -ev-<br />
(samostojni ili nadgradeni so drugi sufiksi). Gi nemaat samo prezimiwata<br />
koi se bazirani na imiwata so zavr{oci homofonski so niv,<br />
kako Jakov, Kalin.<br />
Vo zapisite od 1914 do juni 1941 god., t. e. vo vremeto koga toj<br />
del na Makedonija spa|a{e vo Kralstvoto na Srbite, Hrvatite i<br />
Slovencite, odnosno na Kralstvoto na Jugoslavija, skoro site prezimiwa<br />
zavr{uvale na -i} (vo kopiite transliteracija na srpskoto -iћ), dodeka<br />
od godinite 1942-1945 imale oblik na -ov(-a) / -ev(-a).<br />
Vo periodot 1914-1941 god. se zapi{ani 6 295 lica, od koi 5 911<br />
lica so formite na -i}, -ovi}, -evi}, 318 lica so formite na -ovski<br />
(-a) i -evski(-a) i 318 lica so formite na -ov(-a) i -ev(-a), so toa {to<br />
poslednite dve grupi se lica ~ii prezimiwa bile korigirani po 1945<br />
god., koga tie se javuvale vo mati~nata slu`ba kako roditeli na decata<br />
rodeni po II svetska vojna. Vo godinite 1942-1944 se javuva samo edno<br />
prezime na -i}, a vo godinite 1945-1967 osum. Prezimiwata na -ov(-a)<br />
i -ev(-a) vo periodot 1914-1941 se mnogu retki vo mati~nite knigi <strong>–</strong> s#<br />
na s# 66 (verojatno site se korigirani podocna), vo godinite 1942-1944<br />
93