УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Viktor Fridman<br />
KULTURNO-JAZI^NITE POJAVI KAJ \OR\I PULEVSKI<br />
Re~nik od tri jezika / Fjaljtor nka tre gjuha / Ljugat uch lisaniden od<br />
\or|i Pulevski (1975) e bogat izvor za dijalektologijata i jazi~niot<br />
kontakt na po~vata na Makedonija vo devetnaesettiot vek. Iako re~nikot<br />
ve}e e predmet na prou~uvawe na mnogu nau~nici, na pr. Çabej<br />
1971, Fridman 1990, Hazai 1963, Ja{ar-Nasteva 1984, 1996, Ja{ar-<br />
Nasteva i Koneski 1984, Koneski 1967, 1974, 1985, Ristovski 1974,<br />
Hamiti 2005, i drugi, sepak bogatstvoto na re~nikov e takvo {to ima<br />
mesto za u{te pove}e analiza. Vo ovoj moj pridones, bi sakal da obrnam<br />
vnimanie na sporedbata na eden paragraf {to e mnogu dobro poznat vo<br />
negovata makedonska verzija, no koj{to vo albanskiot i turskiot prevod<br />
poka`uva kako Pulevski mnogu moderno gi sfatil poimite nacionalnost<br />
i dr`avnost.<br />
Od prvata stranica na svojot Re~nik Pulevski istovremeno poso~uva<br />
na va`nosta na znaeweto na mnogu jazici kako i potrebata za<br />
obrazovanie na maj~in jazik. Kako {to poso~uva Ja{ar-Nasteva (1996),<br />
ed na interesna karakteristika na re~nikot na Pulevski e faktot deka<br />
vo izvesni slu~ai toj ne preveduva bukvalno, tuku so kulturni ekvivalenti.<br />
Taka na primer, vo spisokot po~esni tituli kade {to pi{uva<br />
<strong>–</strong> na makedonski sve{tenik i na albanski prift, na turski pi{uva imam,<br />
t.e. muslimanski ekvivalent, a ne turskiot zbor za sve{tenik, {to bi<br />
bil papaz (Pulevski 1875:109). Ima cel red takvi primeri, no ovde sakam,<br />
kako {to rekov pogore, da razgledam eden paragraf od osobena<br />
va`nost, dosega poznat na makedonskata publika samo vo negovata makedonska<br />
verzija.<br />
Prvo, vredno e da go stavime paragrafot vo negoviot kontekst.<br />
Na str. 44 vo sredinata ima edno pra{awe: Koqku nare~ija slavjanski<br />
ima v Makedonija, ka`imi ako znae{. Potoa sleduvaat mnogu interesni<br />
etnografski i lingvisti~ki detali, a na str. 46 pi{uva: Koqku<br />
nare~ija imajed, sega vo Makedonija, ka`imi ako znae{. Sleduvaat<br />
dru gi interesni etnografski i lingvisti~ki detali, so nabrojuvawe<br />
na slovenskite etnografski grupi, a po~nuvaj}i so Jurucite gi nave-