УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
117<br />
deka glagolskata l-forma ne nosi nikakvo dopolnitelno obele`je<br />
osven imenuvawe na nastanot doveduva do gubewe na pomo{niot<br />
glagol vo 3 l. Pomo{niot glagol ne vr{i ve}e nikakva uloga. So toa<br />
zavr{uva karierata na sum + l-formata i kako perfekt i kako minato<br />
neopredeleno vreme (iako ne gi isklu~uva vakvite upotrebi), a<br />
svojot ponatamo{en razvoj vo makedonskiot jazik go gradi tokmu vrz<br />
zna~ewata na zasvedo~enost i nezasvedo~enost na iska`aniot nastan.<br />
Vo vrska so izlo`enoto }e gi navedam slednite konstatacii:<br />
1. Konstrukcija sum + -n- / -t- pridavka<br />
Konstrukcijata sum + -n- / -t- pridavka po poteklo se vrzuva<br />
so stariot slovenski pasiv; pasivot, koj po priroda e intranzitiven<br />
ja isklu~uva mo`nosta da se obrazuva od intranzitivni glagoli. Vo<br />
sovremeniot makedonski jazik nema izgradena, gramatikalizirana<br />
kategorija dijateza. Od druga strana, kategoriite tranzitivnost i<br />
intranzitivnost se seriozno razni{ani (sp. Koneski 1981: 354&360).<br />
Poznato e i toa deka konstrukciite od tipot sum + -n- / -t- pridavka<br />
mo`at da se obrazuvaat kako od tranzitivni taka i od intranzitivni<br />
glagoli (ili bi rekla od primarno intranzitivni glagoli) i tokmu<br />
vtorite najubavo go iska`uvaat zna~eweto na perfekt, a ne na pasiv,<br />
odnosno na konstrukcija koja ne e jasno opredelena vo pogled na kategorijata<br />
dijateza, sp.: sum dojden; sum vlezen; sum stanat : sum obele`an,<br />
sum iznenaden, sum razluten, sum izneveren. Mo`e da se konstatira<br />
deka ovie konstrukcii poka`uvaat najgolem stepen na ograni~enost<br />
vo pogled na vidot; odnosno najprirodno se vrzuvaat so perfektivniot<br />
vid. Taka i koga se obrazuvaat od imperfektivni glagoli obi~no upatuvaat<br />
na zavr{enost, odnosno zaokru`nost na nastanot, na pr. Petar<br />
e oden Bitola ’e otiden‘; Jaden sum ’Sit sum / zavr{iv so jadeweto‘<br />
(sp. Markovi} 2007: 143-150). Mo`at da se zabele`at i takvi primeri<br />
vo koi ima odredeno pomestuvawe vo vrska so vidot {to go iska`uvaat<br />
konstrukciite od tipot sum + -n- / -t- pridavka i pri toa tie mo`at da<br />
iska`uvaat i nastan, koj trael opredelen period vo minatoto: Spien<br />
sum samo tri saata no}eska & ’Samo tri saata spiev / otspav no}eska‘.<br />
Kako {to se gleda od primerot, duri i vakvite konstrukcii sugeriraat<br />
zavr{enost na nastanot.<br />
Op{to re~eno, mo`nosta za sozdavawe konstrukcii od tipot: sum<br />
+ -n- / -t- pridavka ne e ograni~ena vo pogled na imperfektivnite glagoli,<br />
sp. Crkvata e gradena trieset godini; Ovoj avtor e preveduvan<br />
na mnogu jazici i toa od svetski istaknati pisateli. Sepak, vakvite<br />
primeri nosat poinakva semantika i se sfa}aat kako bezli~na konstrukcija<br />
ili sugeriraat interpretacija na pasiv.<br />
Zna~i, konstrukcijata od tipot sum + -n- / -t- pridavka poka`uva<br />
izvesno otstapuvawe vo semantikata ako glagolskata pridavka se ob-