Zbornik radova Koridor 10 - Kirilo Savić

3rd International Scientific and Professional Conference
CORRIDOR 10 - a sustainable way of integrations
Potrebno je rekonstruisati luke Brčko i Šamac u smislu čišćenja korita, ugradnje sistema signalizacije i
obavještavanja itd. Pristup luci Šamac je nedovoljan i iznosi oko 180 dana godišnje pri gazu od 180
cm i opterećenju od 1000 tona. Luka je dobro povezana sa mrežom lokalnih i glavnih puteva i
željeznicom, a u luci se nalaze i interni kolosijeci. Sve to je čini podesnom za potencijalno pružanje
visoko kvalitetnih trimodalnih usluga budućim korisnicima, ali opšte stanje postrojenja zahtijeva
značajna ulaganja. Luka takođe nudi mogućnost za carinjenje robe pristigle rijekom ili kopnom.
Oprema za pretovar je na veoma niskom nivou i znatno ograničava kapacitete i kvalitet pretovarnih
procesa. Potrebna su znatna ulaganja.
Luka Brčko je udaljena 220 km od Dunava. Pristup luci Brčko je dostupan 266 dana godišnje za
potisnice gaza 180 cm i opterećenja oko 1000 tona. Glavni kvalitet ove luke je u njenim trimodalnim
potencijalima, carinskom terminalu i skoro idealnom položaju u slivnom području teške industrije u
BiH. Luka raspolaže solidnim željezničkim vezama a putevima je dobro povezana sa koridorima X i
Vc. Opremljenost luke je na niskom nivou i potrebna su značajnija ulaganja.
4. UMJESTO ZAKLJUČKA: ŠTA DALJE
Sa trendom liberalizacije tržišta u svijetu transportni operatori ili kompanije koje pružaju logističke
usluge treba da prošire svoje aktivnosti van okvira običnog fizičkog transporta roba, tako da
konkurencija nije između postojećih vidova transporta već između lanaca snabdijevanja. Klasični
standardi saradnje između transportnih operatora preko međunarodnih tarifa, redovnih konferencija i
slično ne može više osigurati operatorima opstanak na transportnom tržištu. Upravo ovako definisani
multimodalni koridori treba da budu investiciono podržani kako bi se poboljšao željeznički i riječni
transport na glavnim koridorima. U tome je prioritet formiranje logističkih centara koji bi bili dostupni
svim vrstama transportnih sredstava (drumski, željeznički, riječni).
U eri globalizacije i povećanja propusne moći državnih granica za robu, ljude i kapital gotovo do nivoa
njihovog brisanja promjene tokova istih su neprekidne. Od vremena formiranja koridora transportni
tokovi su značajno promijenili pa je potrebno izvršiti sagledavanje nivoa promjena sa trendovima. U
radu su apostrofirane promjene strukture privrede BiH i posledice u smislu promjene tokova robe i
njenih zahtjeva kao i mogući multimodalni lanci snabdijevanja sa aspekta koridora X i VII ukazujući na
njihov mogući uticaj na planove prioriteta u finansiranju infrastrukture na ovim koridorima.
LITERATURA
[1] Alling P., Wolfe E., Brow S.: Supply-Chain Tehnology,
www.xterprise.com/releases/2004/bstearns_tech_rfid_0104.pdf, 2004.
[2] DB International GmbH, Vienna Consult: Studija intermodalnog transporta u Bosni i Hercegovini,
Berlin-Viena, 2006.
[3] DB International GmbH, Vienna Consult; Studija TER-kompatibilnosti željezničkog Koridora Vc u
Bosni i Hercego, Berlin-Viena, 2006.
[4] DB International GmbH, Vienna Consult; Studija potražnje i tržišta za transport riječnom
plovidbom, Berlin-Viena, 2006.
[5] Lieb R., Lieb K,; Execuitive Summary And Regional Comparerisons 2010 3PL CEO Surveys,
Penske Logistics, 2010.
[6] http://www.panalpina.com/www/global/en/home.html, posjećeno 20.08.2012. u 18:09h.
[7] http://www.metrogrup.de. posjećeno 24.08.2012. u 15:23h.
[8] http://www.eyefortransport.com/europe3pl, posjećeno 24.08.2012. u 22:00.
Belgrade, 2012 95