transformisala prema standardima ženske lepote kroz zapadnu teoriju umetnosti. 299 Pored toga, Orlan svaki hirurški zahvat na svom licu snima u vidu nove medijske slike. 300 Mada su već umetnici performansa 60ih i 70ih težili probijanju društveno sputavajućih normi pomoću iskustva boli i telesne opasnosti, ipak nov stepen nelagode se nalazi kod Orlan, koja sebe predstavlja kao žrtvu i rezultat društvenih struktura, kroz javno insceniranje plastičnih operacija lica. Ona je ovu seriju projekata koje je nazvala operacionim teatrom, započela 1990. godine, performansom Reinkarnacija svete Orlan (The Reincarnation of Saint Orlan). U svom najjednostavnijem obliku, to je niz pravih, uživo izvedenih operacija na delovima njenog lica, ali na složenijem planu, ona je pokušala da preispita probleme aktuelnih kulturalnih identiteta savremenog medijskog društva, pitanje medicinske i umetničke etike, tradiciju (klasičnu, renesansnu, baroknu, katoličku), kao i teorijsku psihoanalizu (Lakan, Kristeva), mehanizme fetišizacije, koncepciju performativnosti rodnih identiteta (Batler), različite aspekte tretmana tela (medicinsko telo, odnosno telo na operacionom stolu, žrtvovano telo, telo kao kulturalni artefakt, itd.), odnos tela i tehnologije, feminističku kritiku estetske hirurgije, pop kulturu, modu, itd., sve do veoma popularnog žanra »bolničkih tv-serija«. Uz to, Orlan je napisala neku vrstu teorijske-umetničke autobiografije i manifesta, pažljivo birajući naslove za svoje umetničke radove, u kojima implicira brojna tekstualna umrežavanja svog umetničkog diskursa: Operacijska opera, Žrtvovanje, Dala sam svoje telo umetnosti, itd. Uprkos tome što su teorijske i kulturalne mreže Orlaninih performansa nepobitne, ovi performansi su visoko teatralizovani i ispunjavaju mnoga formalna očekivanja postdramskog pozorišta. Ona posvećuje velike pažnju vizuelnom aspektu performansa, u kojima se koriste video ekrani i kompjuterska animacija, mikrofoni, scena i kostimi koje su za sve učesnike, uključujući i hirurge, dizajnirali modni kreatori poput Pako Rabana i Iseji Mijakea. Orlan se pojavljuje kao »mitska queer figura« čiji je svaki segment fetišistički isplaniran (npr. njena kosa je do pola obojena u plavo, po kojoj se sliva crvena krv za vreme operacije). Ipak, s druge strane na operacionom stolu se nalazi realno-medicinsko telo, izvođači su pravi hirurzi koji vrše pravi zahvat, itd. Tek prenošenjem na video ili digitalni zapis koji se može pratiti putem interneta, doslovni telesni čin postaje slika, potvrđujući Lakanovu tezu da upravo istina ima strukturu fikcije. Lice je tradicionalno izraz nezamenljive individualnosti, ali u slučaju Orlan je rezultat izbora. Subjektivna volja time postaje još istaknutijom u odnosu na koncept žrtvovanja svih prethodno navedenih umetnika. Ipak, ta volja da se bira određena je kulturnim normama, idealima lepote, određenim obrascima. Kod Orlan to željeno preoblikovanje sopstvenog lica, određeno zapadnom umetnošću, sakaćenje za lepotu, postaje neka vrsta zastrašujuće materijalizacije njenog sopstvenog sopstva, transformacije ne samo vlastitog subjekta, nego i slike o njemu. 301 Ovde stižemo i do pitanja koje Bojana Kunst naziva »performativnom politikom sopstva«. Ova politika pokazuje izvođenje kao proceduru i otvorenu konstrukciju, razotkrivajući sopstveni potencijalitet. Na taj način, perfomans se neprestano obnavlja i samo-izumeva (i kao događaj i kao određena realnost), iako ponekad može izgledati kao ponavljanje. Mada se lična i umetnička 299 Npr. čelo prema Leonardovoj Mona Lizi, oči prema Žerardovoj Psihi, nos prema skulpturi Dijane iz Fontebloovske škole, usta prema Bušerevoj Evropi i brada prema Botičelijevoj Veneri. 300 Vid. www.orlan.net 301 Radi dalje informacije, vid. Philip Auslander, »The Surgical Self: Body Alteration and Identity,« u From Acting to Performance, op. cit., str. 126-141. 106
autentičnost umetnosti performansa ne dovodi u pitanje, ipak »u tom procesu, ova performativna politika nam otkriva sebe upravo kroz problematično pitanje autentičnosti,« jer svaki izraz sopstva, bio on najartificijelniji ili najiskreniji, zapravo traži svoju istinu, međusobnu vezu, stabilnost. 302 Umetnost performansa nije samo proizvela neponovljive »žive« trenutke, već je trajno promenila i razmišljanje o umetnosti i telu. 302 Bojana Kunst, op. cit., str. 158. 107
- Page 1 and 2:
UVOD U STUDIJE PERFORMANSA PDF izda
- Page 3 and 4:
I Šta su studije izvođenja? UVOD
- Page 5 and 6:
od pozorišnog, ali mu se i pribli
- Page 7 and 8:
Kao jedan od takvih pokušaja, svak
- Page 9 and 10:
su mnogostruko uključene u društv
- Page 11 and 12:
Ipak, kad se saberu sva svedočenja
- Page 13 and 14:
estetske kategorizacije: jer sve mo
- Page 15 and 16:
psihoanaliza, kibernetika, teorija
- Page 17 and 18:
potom kako je doživljeno, što se
- Page 19 and 20:
EPISTEMOLOŠKA ISTORIJSKA MAPA STUD
- Page 21 and 22:
Sredinom 1990ih godina, epistemolo
- Page 23 and 24:
kao fenomenu, a umesto njega postav
- Page 25 and 26:
zatim, on zastupa stav da se teatar
- Page 27 and 28:
kulturalnu praksu koja se zaista re
- Page 29 and 30:
ŠTA JE KULTURALNI, A ŠTA UMETNIČ
- Page 31 and 32:
gluma« kada želimo da objasnimo n
- Page 33 and 34:
III Reality Show Takav pristup je j
- Page 35 and 36:
poretku kulture. Ljudsko telo je, k
- Page 37 and 38:
performansa, živost (liveness) pre
- Page 39 and 40:
odbacuje konvencionalnu pozornicu u
- Page 41 and 42:
preuzima »glavnu ulogu, menja dram
- Page 43 and 44:
Ipak, takvo izvođenje se približa
- Page 45 and 46:
pozorišnog predstavljanja i umetni
- Page 47 and 48:
obnova, bilo zakonska, bilo ritualn
- Page 49 and 50:
preiščitane kroz okružujuće dis
- Page 51 and 52:
Art&Language, Viktor Burgin (Victor
- Page 53 and 54:
1960im, 70im, 80im i 90im godinama,
- Page 55 and 56: U nekim slučajevima - kao što je
- Page 57 and 58: Ako se uzmu u obzir raspravljene sa
- Page 59 and 60: primedbom izvodi inverziju hijerarh
- Page 61 and 62: prave performativnosti rubnih teata
- Page 63 and 64: aspekta ostinovske teorije, perform
- Page 65 and 66: zavisnosti od dijaloga s drugim u s
- Page 67 and 68: Zaključak ovakve teoretizacije izv
- Page 69 and 70: PERFORMANS U UMETNOSTI: PARADIGMATS
- Page 71 and 72: umetničkog stvaralaštva, odnosno
- Page 73 and 74: svoje domaćine kao metafizičare i
- Page 75 and 76: proporcije do tada, jer ga je videl
- Page 77 and 78: »neuspele političare« koji daju
- Page 79 and 80: čoveka kao glavni element. U pozor
- Page 81 and 82: Aspekti primitivizma od ritualisti
- Page 83 and 84: upotrebljavaju bilo kakav materijal
- Page 85 and 86: eri neokonzervativizma u zapadnom s
- Page 87 and 88: STUDIJE PERFORMANSA I/KAO STUDIJE K
- Page 89 and 90: Savremene studije kulture se najče
- Page 91 and 92: Sali Bejnz u teoretizaciji ženskog
- Page 93 and 94: koji bi da prodre u realnost današ
- Page 95 and 96: dovoditi do artikulisanog govora um
- Page 97 and 98: osnovna posledica kulturalnog razum
- Page 99 and 100: već je bio završen. 272 Njihovo e
- Page 101 and 102: Foremana. S obzirom da je neodvojiv
- Page 103 and 104: Jones) (naročito u njegovoj kontra
- Page 105: odnosno mehanizama koji su od nje s
- Page 109 and 110: komunikacije ostaće ambivalentna,
- Page 111 and 112: stereotipove. Nažalost, pojmovi ak
- Page 113 and 114: pogled na evropsku ili američku ku
- Page 115 and 116: moguće postići među ljudima, bez
- Page 117 and 118: potpunosti preokrenulo suštinu int
- Page 119 and 120: platformu i za marginalizovane grup
- Page 121 and 122: opšta artikulacija principa na koj
- Page 123 and 124: nemačkog kompozitora Karlhajnc Št
- Page 125 and 126: Panoptičko ustrojstvo, ta čudesna
- Page 127 and 128: Dakle, bez obzira na dalekosežnost
- Page 129 and 130: teatar, jer se citati iz medija ne
- Page 131 and 132: GLOBALNI/DIGITALNI PERFORMANS: CYBE
- Page 133 and 134: Sajberformans (eng. cyberformance,
- Page 135 and 136: performera: pikselsko telo avatara)
- Page 137 and 138: sajberformansa, kao i za šire rasv
- Page 139 and 140: pretnju 'umetnosti sa aurom', ali t
- Page 141 and 142: OTVORENI ZAKLJUČAK Ana Vujanović
- Page 143 and 144: sa političkim delovanjem. S tim u
- Page 145 and 146: LITERATURA Argan, Giulio Carlo, »U
- Page 147 and 148: Danto, Arthur, »Artworld«, u Phil
- Page 149 and 150: Jamieson, Helen Varley, »From pape
- Page 151 and 152: __, »Brehtov gestus,« Scena, Novi
- Page 153 and 154: Turke, Sherry, Life on the Screen;