UVOD U STUDIJE PERFORMANSA - TkH
UVOD U STUDIJE PERFORMANSA - TkH
UVOD U STUDIJE PERFORMANSA - TkH
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
I Telo i sopstvo<br />
IZVOĐAČKA TELA<br />
Aleksandra Jovićević<br />
Mada se radi o veoma disperzivnoj praksi, umetnost performansa je referencijalna<br />
tačka bez koje ne mogu da se zamisle ne samo studije izvođenja, već ni studije kulture i<br />
roda, kao ni savremena filozofija. Prema tvrdnji američke teoretičarke performansa,<br />
Boni Maranka, ako su nekada sve umetnosti težile prema muzici, kao najvišem obliku<br />
stvaranja, danas i umetnost i kultura teže performansu koji predstavlja novu umetničku,<br />
ali i društvenu paradigmu. 264 Kulturalna pretpostavka o tome šta je telo neprestano<br />
potpada pod dramatične preobražaje, i upravo umetnost performansa artikuliše i<br />
promišlja takve pretpostavke. Mada se postdramsko pozorište i konceptualni ples<br />
najčešće ne mogu zamisliti bez prisustva živog/diskurzivnog tela koje je istovremeno<br />
njihov materijal i najvažniji znak, ipak jedino u umetnosti performansa umetnik ili<br />
umetnica teže samotransformaciji svog tela i emotivnog sopstva ovde-i-sada.<br />
Performans umetnik ili umetnica, nekada marginalna umetnička figura, koja je<br />
radikalno rušila sve institucionalne i društvene prepreke, u današnje vreme predstavlja<br />
simboličnu figuru koja je do kraja slobodna da eksperimentiše sa sopstvenim<br />
identitetom. Na izvestan način, američki koncept samo-invencije i uspeha, odnosno<br />
self-made u društvenom životu blizak je konceptu ready-made u umetnosti.<br />
Samotransformacija, igranje različitih uloga u društvenom životu, promena zanimanja,<br />
društvenog statusa, plastične operacije, izmišljeni identiteti na internetu, omogućavaju<br />
svim ljudima stvaranje novih slika o sebi samima, kao i mogućnost da preoblikuju<br />
sopstveni identitet ili da stvarnost prilagode sopstvenoj želji, pa čak da od sebe načine<br />
»umetničko delo«. Ovaj kulturalni preokret koji povezuje polje estetskog sa javnim<br />
područjem načinilo je od umetnosti performansa gotovo političko pitanje: koncept<br />
performansa postao je deo savremenog političkog diskursa, tako da politika i teatralnost<br />
sada deluju kao neodvojive i ključne teme.<br />
Bojana Kunst smatra da u umetnosti performansa postoji uobičajena filozofska teza<br />
koja se prihvata kada se razmatra identitet umetnika ili umetnice kroz njegovo/njeno<br />
izvođenje: »Prezentacija sopstva se uvek mora baviti izlaganjem sopstva: telo je<br />
osnovno mesto, mesnato izlaganje sveprisutne borbe sa savremenim sopstvom. S jedne<br />
strane, ova vrsta izlaganja smatra se načinom konstruisanja potencijalnosti identiteta.<br />
Ta potencijalnost nije povezana sa kontaminiranim razumevanjem identiteta već pre,<br />
rečeno Deleuzovim terminima, sa različitim načinima postajanja, koja se razotkrivaju u<br />
svojim paralelnim i fluidnim multipliciranostima i materijalnostima tela. S druge<br />
strane, ta vrsta izlaganja se veoma često shvata kao znak savremene samo-opsesije, kao<br />
264 Bonnie Marranca, »La performance, una storia personale,« u American Performance, 1975-<br />
2005, prir. Valentina Valentini, Roma: Bulzoni Editore, 2006, str. 121-141.<br />
96