16.12.2012 Views

UVOD U STUDIJE PERFORMANSA - TkH

UVOD U STUDIJE PERFORMANSA - TkH

UVOD U STUDIJE PERFORMANSA - TkH

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

I Telo i sopstvo<br />

IZVOĐAČKA TELA<br />

Aleksandra Jovićević<br />

Mada se radi o veoma disperzivnoj praksi, umetnost performansa je referencijalna<br />

tačka bez koje ne mogu da se zamisle ne samo studije izvođenja, već ni studije kulture i<br />

roda, kao ni savremena filozofija. Prema tvrdnji američke teoretičarke performansa,<br />

Boni Maranka, ako su nekada sve umetnosti težile prema muzici, kao najvišem obliku<br />

stvaranja, danas i umetnost i kultura teže performansu koji predstavlja novu umetničku,<br />

ali i društvenu paradigmu. 264 Kulturalna pretpostavka o tome šta je telo neprestano<br />

potpada pod dramatične preobražaje, i upravo umetnost performansa artikuliše i<br />

promišlja takve pretpostavke. Mada se postdramsko pozorište i konceptualni ples<br />

najčešće ne mogu zamisliti bez prisustva živog/diskurzivnog tela koje je istovremeno<br />

njihov materijal i najvažniji znak, ipak jedino u umetnosti performansa umetnik ili<br />

umetnica teže samotransformaciji svog tela i emotivnog sopstva ovde-i-sada.<br />

Performans umetnik ili umetnica, nekada marginalna umetnička figura, koja je<br />

radikalno rušila sve institucionalne i društvene prepreke, u današnje vreme predstavlja<br />

simboličnu figuru koja je do kraja slobodna da eksperimentiše sa sopstvenim<br />

identitetom. Na izvestan način, američki koncept samo-invencije i uspeha, odnosno<br />

self-made u društvenom životu blizak je konceptu ready-made u umetnosti.<br />

Samotransformacija, igranje različitih uloga u društvenom životu, promena zanimanja,<br />

društvenog statusa, plastične operacije, izmišljeni identiteti na internetu, omogućavaju<br />

svim ljudima stvaranje novih slika o sebi samima, kao i mogućnost da preoblikuju<br />

sopstveni identitet ili da stvarnost prilagode sopstvenoj želji, pa čak da od sebe načine<br />

»umetničko delo«. Ovaj kulturalni preokret koji povezuje polje estetskog sa javnim<br />

područjem načinilo je od umetnosti performansa gotovo političko pitanje: koncept<br />

performansa postao je deo savremenog političkog diskursa, tako da politika i teatralnost<br />

sada deluju kao neodvojive i ključne teme.<br />

Bojana Kunst smatra da u umetnosti performansa postoji uobičajena filozofska teza<br />

koja se prihvata kada se razmatra identitet umetnika ili umetnice kroz njegovo/njeno<br />

izvođenje: »Prezentacija sopstva se uvek mora baviti izlaganjem sopstva: telo je<br />

osnovno mesto, mesnato izlaganje sveprisutne borbe sa savremenim sopstvom. S jedne<br />

strane, ova vrsta izlaganja smatra se načinom konstruisanja potencijalnosti identiteta.<br />

Ta potencijalnost nije povezana sa kontaminiranim razumevanjem identiteta već pre,<br />

rečeno Deleuzovim terminima, sa različitim načinima postajanja, koja se razotkrivaju u<br />

svojim paralelnim i fluidnim multipliciranostima i materijalnostima tela. S druge<br />

strane, ta vrsta izlaganja se veoma često shvata kao znak savremene samo-opsesije, kao<br />

264 Bonnie Marranca, »La performance, una storia personale,« u American Performance, 1975-<br />

2005, prir. Valentina Valentini, Roma: Bulzoni Editore, 2006, str. 121-141.<br />

96

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!