Kardoš je ne samo s svojim organizatorskim delovanjem, ampak tudi s prevodom Toldija pokazal vrednosti prekmurščine, Levstik pa je v svoji pripovedi kljub kontrastu realistične in romantične estetike uporabljal zelo podobne elemente kot Arany v Toldiju. Literature in viri: 110 ARANY, János (2006), Összes költeményei I-II. Budimpešta: Osiris Kiadó. ARANY, János (1921), Toldi – Versusko pripovedávanye. Na vend jezik obrnyeno po Kardos Jánosi. Budimpešta: Hornyánszky V. LEVSTIK, Fran (1954), Zbrano delo. Ljubljana: DZS. AARNE, Antti – THOMPSON, Stith (1961), The types of the folktale: a classification and bibliography. Helsinki: Suomi Tiedeakat. ARANY, János (2004), Összes művei – Levelezése. Budimpešta: Universitas Kiadó. BARTA, János (1952), Arany János. In: ARANY, János, Válogatott művei. Budimpešta: Szépirodalmi Könyvkiadó. FRIED, István (1979), A délszláv népköltészet recepciója a magyar irodalomban Kazinczytól Jókaiig. Budimpešta: Akadémiai Kiadó. HLADNIK, Miran (2002), Pa začnimo pri Krpanu. Sodobnost, 66/2, 227-237. KUZMIČ, Franc (1988), Prevajalska dejavnost Janeza Kardoša. In: JERMAN, Frane (ured.), Prevajalci Pomurja in Porabja, Vuk Karadžić in prevajanje, Kritika prevajanja. Ljubljana: Društvo slovenskih književnih prevajalcev, 27-31. LUKÁCS, István (2001), A megváltó Mátyás király színeváltozásai a szlovén néphagyományban és szépirodalomban. Budimpešta: Lucidus Kiadó. MARGÓCSY, István (1999), Petőfi Sándor. Budimpešta: Korona Kiadó. NYILASY, Balázs (1998), Arany János. Budimpešta: Korona Kiadó. SZENDREY, Zsigmond – KODÁLY, Zoltán (1924), Nagyszalontai gyűjtés. Budimpešta: Kisfaludy Társaság. VOINOVICH, Géza (1952), Jegyzetek a Toldihoz. In: ARANY, János: Összes művei II. Budimpešta: Akadémiai Kiadó.
111 Romana Brajša, Ivana Perić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska brajsa@ffzg.hr, iperic@ffzg.hr Ženski lirski subjekt u ljubavnoj lirici hrvatske renesanse ABSTRACT: Besides from the prevalent male lyrical subject, Croatian Renaissance poets also use female voice in love poetry. Poems of the female lyrical subject differ both in form and in content, as well as in their relation to the general conventions of Petrarcism. The goal of this study is to point out the differences between female lyrical subject and male lyrical subject and to provide an insight on the position of women in the society of the time. Although it might seem that it is about a subversion of the dominant male element, it's purpose is actually its strengthening. Keywords: early Croatian Renaissance poets, female lyrical subject, Petrarcism, female lyrical subject, love lyrics, subversion. Ljubavna tematika u hrvatskoj književnosti ima dugu tradiciju. Preuzimanje petrarkizma u hrvatskoj književnosti nastupilo je već u drugoj polovici 15. stoljeća sa samim počecima autorske književnosti na hrvatskom jeziku. Prvi su svjetovni pjesnici u hrvatskoj književnoj renesansi, Džore Držić (1461-1501) i Šiško Menčetić (1457-1527), pisali o ljubavi prema ženi slijedeći Petrarku i njegovu ljubavnu koncepciju. Međutim Petrarkino pjesništvo nije jedino koje je ostavilo pečat na pjesništvo Džore Držića i Šiška Menčetića, a osobito na pjesnike koji su stvarali nakon njih. Hrvatski su renesansni pjesnici o ljubavi pisali na različite načine i, ne zadovoljavajući se samo Petrarkinim neostvarenim ljubavnim odnosom, sezali su i za utjecajima pjesnika koji su pisali o sretnom, često i konzumiranom, ljubavnom odnosu. Na sve te utjecaje koji doprinose bogatstvu raznolikosti opusa hrvatskih renesansnih pjesnika upozorio je Tomislav Bogdan (2006: 57-80) navodeći različite ljubavne lirske diskurse koji su zastupljeni u hrvatskoj renesansnoj književnosti. Osim petrarkizma, on razlikuje i neoplatonizam, hedonistički ljubavni lirski diskurs te srednjovjekovnu semantiku dvorske ljubavi. Posebnu važnost ljubavne lirike u hrvatskoj renesansnoj književnosti potvrđuje Zbornik Dubrovčanina Nikše Ranjine koji je nastajao od godine 1507. Zbornik sadrži više od 800 ljubavnih pjesama među kojima su i pjesme Džore Držića, Šiška Menčetića, Mavra Vetranovića, Mate Hispanija i Marina Krstičevića. Do danas je ostalo oko 200 pjesama Zbornika koje nisu atributirane. Cilj ovog rada jest ukazati na posebnost pjesama sa ženskim lirskim subjektom u najranijih hrvatskih pjesnika. Te pjesme na formalnoj i sadržajnoj razini mogu dati uvid u društvene odnose toga razdoblja, ali i poetičke različitosti u odnosu na većinske pjesme s muškim lirskim subjektom. Ženski lirski subjekt zastupljen je u dvije pjesme Džore Držića (br. 26 i 86), tri Šiška Menčetića (br. 268, 473 i 480), u jednoj Hanibala Lucića (Zasve jer od vele), Marina Držića (br. 20) i Mate Hispanija (br. 727), šest Nikole Nalješkovića (br. 94, 101, 107, 143, 156, 169) te četiri anonimne iz Ranjinina zbornika (br. 723, 724, 725, 779). Sve pjesme navođene su prema sljedećim izdanjima: Pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića i ostale pjesme Rańinina zbornika. Priredio M. Rešetar, Zagreb 1937, Džore Držić, Pjesni ljuvene. Priredio J. Hamm, Zagreb 1965, Hanibal Lucić – Petar Hektorović. Priredio M. Franičević, Zagreb 1968, Marin Držić, Djela. Priredio F. Čale, Zagreb 1987, Nalješković, Nikola (2005), Književna djela. Priredio A. Kapetanović. Zagreb, Matica hrvatska. Da bi bilo moguće dublje analiziranje ovih pjesama i njihova usporedba s pjesmama s muškim lirskim subjektom, ali i zbog čestog poistovjećivanja sa samim autorom, potrebno je razgraničiti pojmove izvantekstnog, empirijskog autora, implicitnog autora i subjekta lirskog teksta. Poistovjećivanje može navesti na traženje autobiografskih elemenata u pjesmama ili pripisivanje pjesama sa ženskim lirskim subjektom pjesnikinjama, no važno je imati na umu kako su hrvatski renesansni pjesnici u svoj opus rijetko unosili autobiografske elemente i kako ženski glas pjesme ne upućuje nužno i na žensko autorstvo. Lirski subjekt jest „Nenarativni analogan pripovjedaču iz narativnih tekstova. On je najviša moguća iskazna instancija lirskoga književnog djela, instancija koja stvara dojam smještenosti u izvorište diskurza.“ (Bogdan 2003: 33) Pjesme sa ženskim lirskim subjektom nisu često proučavane, a razlog tomu možda jest njihova malobrojnost u odnosu na pjesme s muškim lirskim subjektom. Specifičnost ovih pjesama naglašena je već na sadržajnoj razini i iako je njihova temeljna tematika ljubav, ovdje nije riječ o pjesmama kakve bi bilo moguće pronaći u opusu Petrarke. Ono o čemu Petrarka nikada nije pisao, a u ovim se pjesmama jasno ocrtava, jest ljubavni odnos, predstavljen iz ženske perspektive, čija semantika gotovo uvijek podrazumijeva uzvraćenost. Tako ženski lirski subjekt Džore Držića u pjesmi br. 62 izražava zabrinutost zbog nepovoljnih uvjeta u kojima prebiva njen odabranik, te željno iščekuje njegov povratak, a slično je i s njegovom pjesmom br. 86 u kojoj je zaljubljenica nesretna zbog razdvojenosti koju je skrivila okolina. Menčetićev ženski lirski subjekt u pjesmi br. 268 eksplicitno poziva na tjelesno združivanje ljubavnika dok se u pjesmi br. 480 ostvaruje tipična petrarkistička semantika ljubavnog odnosa te ženski lirski subjekt ove pjesme, zbog nesretnog ljubavnog doživljaja, priželjkuje smrt. Dakle, antinomična koncepcija ljubavnog odnosa u kojemu zaljubljenik pati zbog neuzvraćene i nesretne ljubavi, te slatkogorak doživljaj ljubavi u kojemu patnja nije nepoželjna, ovakvim je pjesmama nepoznanica i upravo je semantika ljubavnog odnosa koju one podrazumijevaju ta koja ih udaljava od petrarkizma. Ljubav u ovim pjesmama nije predstavljena kao bolan doživljaj zbog neuzvraćenosti, riječ je o trenutno prekinutoj ljubavi zbog nekakvih praktičnih okolnosti, a ne zbog ravnodušnosti ženske osobe. Razdvojenost dvoje ljubavnika najčešće je uzrokovana odlaskom muškog adresata na put, npr. radi trgovine ili uplitanjem sumnjičave okoline koja je skrivila njihovu razdvojenost. U pjesmama Nikole Nalješkovića čest uzrok razdvojenosti jest nevjernost adresata o kojoj ženski lirski subjekt nagađa. Baš naprotiv, iskaz ženske osobe popraćen
- Page 1 and 2:
1 Fiatal Szlavisták Budapesti Nemz
- Page 3 and 4:
3 Preface .........................
- Page 5 and 6:
5 Ивана Чанчар Фило
- Page 7 and 8:
садржина или прибл
- Page 9 and 10:
9 Литература Вечерк
- Page 11 and 12:
Isto tako, iz klasičnog razdoblja
- Page 13 and 14:
onemogući prolazak zraka. Stoga ni
- Page 15 and 16:
h/ odnosno /hr-/ za velarne zvukove
- Page 17 and 18:
Literatura Izvori Anić, Vladimir.
- Page 19 and 20:
ječnike imale zemlje sa sređenijo
- Page 21 and 22:
21 Susanne Behensky Paris-Lodron-Un
- Page 23 and 24:
(встречаются в проа
- Page 25 and 26:
25 3.1.2. Арне Галис [Arne
- Page 27 and 28:
Извори Ђ − Ђала НБ
- Page 29 and 30:
ovplyvňuje, anuluje filter, ktorý
- Page 31 and 32:
Bibliografia 31 Findra Ján (1998),
- Page 33 and 34:
Zbog toga je naše mišljenje da up
- Page 35 and 36:
35 Engel, Urlich (1994), Syntax der
- Page 37 and 38:
3. Novotvorjenke v spletnih oglasih
- Page 39 and 40:
39 Kristina Dragović Faculty of Ph
- Page 41 and 42:
Predloško-padežne konstrukcije «
- Page 43 and 44:
43 PRAVI RECIPROCITET PSEUDO- RECIP
- Page 45 and 46:
45 Šema koja sledi prikazuje koji
- Page 47 and 48:
47 ruku pod ruku rame uz rame oči
- Page 49 and 50:
49 Kemmer, Suzanne. 1993. The middl
- Page 51 and 52:
U primerima u kojima se imenica gla
- Page 53 and 54:
Sam postupak otkucavanja sata u osn
- Page 55 and 56:
55 s vyprázdňovaním), okrajovo t
- Page 57 and 58:
57 Prílohy: Príloha č. 1: ZADANI
- Page 59 and 60: 59 debil, debilák 2 bukvica 1 čur
- Page 61 and 62: 61 internetu i u jezičnim korpusim
- Page 63 and 64: 63 Ивана Јањић Униве
- Page 65 and 66: 65 Македонски Румун
- Page 67 and 68: [dʝ], ono se izgovara lagano palat
- Page 69 and 70: 69 5.2. Makedonski Jednačenje po z
- Page 71 and 72: Izgleda da je jedina moguća forma
- Page 73 and 74: Agneš Domonkoši se u svojoj diser
- Page 75 and 76: 75 Nikolina Komorčec Filozofski fa
- Page 77 and 78: U predikatni proširak može se pre
- Page 79 and 80: Nina Zavašnik Karl-Franzens-Univer
- Page 81 and 82: 81 Stariji ljudi koriste (ali ne uv
- Page 83 and 84: 83 Оброк - это одна и
- Page 85 and 86: Дури и Прокламациј
- Page 87 and 88: Ослободената Србиј
- Page 89 and 90: 89 Библиографија: Bern
- Page 91 and 92: kníh sú zachytené z rôznych geo
- Page 93 and 94: 93 György Rágyanszki Eötvös Lor
- Page 95 and 96: Németh Orsolya PPKE-BTK Szlaviszti
- Page 97 and 98: 97 sytuacji. W świetle tego wszyst
- Page 99 and 100: dokładnie taka sama jak powieść,
- Page 101 and 102: Juliana Jovičić Filozofski Fakult
- Page 103 and 104: 103 Uočavamo da su se Vukovi napor
- Page 105 and 106: Сања Златковић Фил
- Page 107 and 108: 107 Када говоримо о П
- Page 109: 109 Medtem ko ne smemo pozabiti na
- Page 113 and 114: Dubrovnika, tako i ostalih dalmatin
- Page 115 and 116: 115 obiteljskim okolnostima koje su
- Page 117 and 118: 117 Kristina Posilović Filozofski
- Page 119 and 120: 119 kakav je Vetranovićev odnos pr
- Page 121 and 122: 121 prepleteni z različnimi dejstv
- Page 123 and 124: 123 Nikolina Kos Filozofski fakulte
- Page 125 and 126: 125 ZAKLJUČAK Na kraju ovog rada h
- Page 127 and 128: Kanjoš u svom pripovijedanju iteka
- Page 129 and 130: H i 129 Tímea Mérai Eötvös Lor
- Page 131 and 132: H i 131 В останній стр
- Page 133 and 134: 133 Alma Várkonyi Filozofska fakul
- Page 135 and 136: 4. Povzetek Model najnovejše slove
- Page 137 and 138: pismu prepoznaje se i postupak post
- Page 139 and 140: H i 139 Елена Гришева
- Page 141 and 142: H i 141 два века, която
- Page 143 and 144: na koji način ne može biti dovede
- Page 145 and 146: 145 Kornelia Gass Universität Wien
- Page 147 and 148: 147 Bibliografija: Ljubisav Andrić
- Page 149 and 150: 149 Kraj dogajanja je geografsko pr
- Page 151 and 152: 151 Matija Ivačić Filozofski faku
- Page 153 and 154: Heterotopija kao sustav 153 Dotaknu
- Page 155 and 156: 155 „Nije baš tako - primeti na
- Page 157 and 158: 157 Kristó Sándor Szegedi Tudomá
- Page 159 and 160: 159 Стоит сказать не
- Page 161 and 162:
antropomorfnou personážou, známo
- Page 163 and 164:
Aby sme však nezostali pri dokazov
- Page 165 and 166:
165 Zsófia Vatali Filozofska fakul
- Page 167 and 168:
167 Zbirka vsebuje enajst kratkih z