23.11.2014 Views

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

60<br />

Ana Vasung<br />

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />

avasung@ffzg.hr<br />

O bugarskim i hrvatskim frazemima s toponimskom komponentom<br />

(države i gradovi)<br />

ABSTRACT: The paper analyses idioms with national toponyms in Bulgarian and Croatian language. The author presents uses of idioms, etymology, origins<br />

and finds equivalents in both languages. The analysis shows that idioms with proper name often have function of appellatives for concepts of insanity and<br />

stupidity.<br />

Keywords: Croatian, Bulgarian, idioms, proper name, toponym<br />

1. Uvod<br />

U onomastici se općenito smatra da su imena jezični znakovi bez sadržaja, semantički prazna te stoga neprevodiva (Peti,<br />

2000:97). Ona imenuju i upućuju na neki objekt ili osobu, ali u njima ne dolazi do prijenosa sadržaja iz imenovanog objekta u<br />

jezični znak. No postoje jezične sveze u kojima se takav sadržaj u imenima pojavljuje – to se zbiva u frazemima s<br />

toponimskom sastavnicom. U njima toponim dobiva sadržaj, koji je, po Mirku Petiju, iskustveno utvrdiv sadržaj. To znači da<br />

taj sadržaj toponimu pripisuje govornik, te on ovisi o njegovu poznavanju imenovanog objekta. Ime tako postaje pojam, ovisan<br />

o kontekstu i iskustvu govornika. U frazemima toponim gubi svoju primarnu funkciju, a to je čin imenovanja, a u isto vrijeme<br />

zahtjeva poznavanje imenovanog objekta kako bi se pojam prepoznao.<br />

U frazeološkom fondu svakog jezika bilježimo frazeme s vlastitim imenima. Neki su internacionalizmi (Содом и Гомор,<br />

откривам Америка, Sodoma i Gomora, otkriti Ameriku), a drugi se smatraju nacionalnim frazemima jer pripadaju samo<br />

jednom jeziku (otići na Mirogoj, нерде Ямбул, нерде Стамбул). U ovom se radu analiziraju frazemi s nacionalnom<br />

toponimskom komponentom u bugarskom i hrvatskom jeziku. Toponimi i antroponimi su svjedoci povijesti, kulture, mitologije<br />

i tradicije svakog naroda. Takvi frazemi sadrže vlastito ime i tako svjedoče o konceptualizaciji svijeta te sadrže kulturne i<br />

povijesne memorije naroda. Zbog ograničenosti opsega rada ovdje su predstavljeni samo frazemi s vlastitim imenima država<br />

(Bugarska i Hrvatska) i gradova u tim dvjema državama. Zabilježen je i frazem, koji uz nacionalni toponim sadrži i toponim<br />

druge zemlje (нерде Ямбул, нерде Стамбул).<br />

2. Frazemi s komponentom nacionalnog toponima<br />

2.1. U bugarskom i u hrvatskom jeziku postoje frazemi s komponentom naziva zemlje. Frazem свободна България<br />

[slobodna Bugarska] u sebi sadrži sliku prijelomnog povijesnog trenutka, oslobođenja Bugarske od turskog ropstva (1878.<br />

godine) i ima značenje 'bezbrižan, potpuno slobodan, bez obaveza i zaduženja'. Родителите му заминаха и той се<br />

почувства свободна Бьлгария. (Фразеологичен речник на българския език)<br />

Hrvatska je, odnosno njeno latinsko ime Croatia, sastavnica frazema tri gracije od Kroacije, koji se, po N. Pintarić<br />

(2002:196) odnosi na tri ženske osobe spremne za izlazak i često se upotrebljava u šaljivom tonu, ali može imati i pogrdno<br />

značenje i odnositi se na tri umišljene djevojke. Riječ gracija također potječe iz latinskog gratia i znači 'ljepotica, lijepa žena', a<br />

izraz tri gracije možda je motiviran Rubensovom istoimenom slikom iz 17.st., a možda je pak riječ o trima rimskim božicama<br />

dražesti i ljepote (u grčkoj mitologiji se pojavljuju pod imenom Harite i najčešće se spominju tri: Aglaja, Eufrozina i Talija).<br />

Riječ je, dakako, o istim gracijama. Upotrebom upravo adaptiranih latinskih riječi postignuta je i rima (gracije – Kroacije).<br />

Pretraživanjem interneta pronalazimo primjere upotrebe frazema u pozitivnom smislu, kojim se u šaljivom tonu opisuju tri<br />

ženske osobe s određenim kvalitetama:<br />

Na posljednjoj u nizu kao 'šlag na torti' pojavile su se 'tri Gracije iz Kroacije' - Blanka Vlašić, Ivana Brkljačić i mlađahna<br />

Danijela. (Google)<br />

ali i upotrebe u negativnom smislu, s dozom ismijavanja i podrugivanja:<br />

pa ima prekrasnih zena.... i najljepsih (na ulici i medju zvjezdama).. ali ove recimo tri gracije iz kroacije.. meni su....isforsane<br />

su. (Google)<br />

2.2. U oba jezika bilježimo frazeme s komponentom glavnoga grada. U hrvatskom je to frazem Martin u Zagreb, Martin<br />

iz Zagreba u značenju 'vratiti se neobavljena posla, uzalud putovati nekamo', u kojem je ekspresivnost ostvarena i<br />

dvostrukim ponavljanjem obje komponente – antroponima i toponima. Moguće je da se osobno ime Martin ovdje ne pojavljuje<br />

slučajno; na hrvatskom otoku Cresu njime se opisuje nespretan, nepopravljiv čovjek, a D. Mršević-Radović (2008:208) to<br />

povezuje s pokladnim maskama za vrijeme karnevala o svetom Martinu. Ovaj se frazem u govoru Sinja i okolice pojavljuje u<br />

varijanti Mate u Zagreb, Mate iz Zagreba (Menac-Mihalić 2004: 383) jer je Mate, za razliku od Martina, tipično ime za taj<br />

kraj.<br />

Otac je otišao na sajam da kupi kravu, ali se vratio neobavljena posla: Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba. (Hrvatski<br />

frazeološki rječnik)<br />

U bugarskom se jeziku frazem софийска братовчедка (братовчед) [sofijski bratić (sestrična)] koristi kao eufemizam za<br />

ljubavnika, odnosno ljubavnicu. Bugarska je prijestolnica zastupljena u dijalektnom frazemu запалила се е София [zapalila<br />

se Sofija] koji u Frazeološkom rječniku bugarskoga jezika ima objašnjenje 'kažu gosti kada prestane čašćenje', a motiviran je<br />

hipotetskom situacijom požara u kojoj domaćini zaboravljaju puniti čaše. Kako za ovaj frazem ne nalazimo potvrde na

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!