Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.
Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.
Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
60<br />
Ana Vasung<br />
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
avasung@ffzg.hr<br />
O bugarskim i hrvatskim frazemima s toponimskom komponentom<br />
(države i gradovi)<br />
ABSTRACT: The paper analyses idioms with national toponyms in Bulgarian and Croatian language. The author presents uses of idioms, etymology, origins<br />
and finds equivalents in both languages. The analysis shows that idioms with proper name often have function of appellatives for concepts of insanity and<br />
stupidity.<br />
Keywords: Croatian, Bulgarian, idioms, proper name, toponym<br />
1. Uvod<br />
U onomastici se općenito smatra da su imena jezični znakovi bez sadržaja, semantički prazna te stoga neprevodiva (Peti,<br />
2000:97). Ona imenuju i upućuju na neki objekt ili osobu, ali u njima ne dolazi do prijenosa sadržaja iz imenovanog objekta u<br />
jezični znak. No postoje jezične sveze u kojima se takav sadržaj u imenima pojavljuje – to se zbiva u frazemima s<br />
toponimskom sastavnicom. U njima toponim dobiva sadržaj, koji je, po Mirku Petiju, iskustveno utvrdiv sadržaj. To znači da<br />
taj sadržaj toponimu pripisuje govornik, te on ovisi o njegovu poznavanju imenovanog objekta. Ime tako postaje pojam, ovisan<br />
o kontekstu i iskustvu govornika. U frazemima toponim gubi svoju primarnu funkciju, a to je čin imenovanja, a u isto vrijeme<br />
zahtjeva poznavanje imenovanog objekta kako bi se pojam prepoznao.<br />
U frazeološkom fondu svakog jezika bilježimo frazeme s vlastitim imenima. Neki su internacionalizmi (Содом и Гомор,<br />
откривам Америка, Sodoma i Gomora, otkriti Ameriku), a drugi se smatraju nacionalnim frazemima jer pripadaju samo<br />
jednom jeziku (otići na Mirogoj, нерде Ямбул, нерде Стамбул). U ovom se radu analiziraju frazemi s nacionalnom<br />
toponimskom komponentom u bugarskom i hrvatskom jeziku. Toponimi i antroponimi su svjedoci povijesti, kulture, mitologije<br />
i tradicije svakog naroda. Takvi frazemi sadrže vlastito ime i tako svjedoče o konceptualizaciji svijeta te sadrže kulturne i<br />
povijesne memorije naroda. Zbog ograničenosti opsega rada ovdje su predstavljeni samo frazemi s vlastitim imenima država<br />
(Bugarska i Hrvatska) i gradova u tim dvjema državama. Zabilježen je i frazem, koji uz nacionalni toponim sadrži i toponim<br />
druge zemlje (нерде Ямбул, нерде Стамбул).<br />
2. Frazemi s komponentom nacionalnog toponima<br />
2.1. U bugarskom i u hrvatskom jeziku postoje frazemi s komponentom naziva zemlje. Frazem свободна България<br />
[slobodna Bugarska] u sebi sadrži sliku prijelomnog povijesnog trenutka, oslobođenja Bugarske od turskog ropstva (1878.<br />
godine) i ima značenje 'bezbrižan, potpuno slobodan, bez obaveza i zaduženja'. Родителите му заминаха и той се<br />
почувства свободна Бьлгария. (Фразеологичен речник на българския език)<br />
Hrvatska je, odnosno njeno latinsko ime Croatia, sastavnica frazema tri gracije od Kroacije, koji se, po N. Pintarić<br />
(2002:196) odnosi na tri ženske osobe spremne za izlazak i često se upotrebljava u šaljivom tonu, ali može imati i pogrdno<br />
značenje i odnositi se na tri umišljene djevojke. Riječ gracija također potječe iz latinskog gratia i znači 'ljepotica, lijepa žena', a<br />
izraz tri gracije možda je motiviran Rubensovom istoimenom slikom iz 17.st., a možda je pak riječ o trima rimskim božicama<br />
dražesti i ljepote (u grčkoj mitologiji se pojavljuju pod imenom Harite i najčešće se spominju tri: Aglaja, Eufrozina i Talija).<br />
Riječ je, dakako, o istim gracijama. Upotrebom upravo adaptiranih latinskih riječi postignuta je i rima (gracije – Kroacije).<br />
Pretraživanjem interneta pronalazimo primjere upotrebe frazema u pozitivnom smislu, kojim se u šaljivom tonu opisuju tri<br />
ženske osobe s određenim kvalitetama:<br />
Na posljednjoj u nizu kao 'šlag na torti' pojavile su se 'tri Gracije iz Kroacije' - Blanka Vlašić, Ivana Brkljačić i mlađahna<br />
Danijela. (Google)<br />
ali i upotrebe u negativnom smislu, s dozom ismijavanja i podrugivanja:<br />
pa ima prekrasnih zena.... i najljepsih (na ulici i medju zvjezdama).. ali ove recimo tri gracije iz kroacije.. meni su....isforsane<br />
su. (Google)<br />
2.2. U oba jezika bilježimo frazeme s komponentom glavnoga grada. U hrvatskom je to frazem Martin u Zagreb, Martin<br />
iz Zagreba u značenju 'vratiti se neobavljena posla, uzalud putovati nekamo', u kojem je ekspresivnost ostvarena i<br />
dvostrukim ponavljanjem obje komponente – antroponima i toponima. Moguće je da se osobno ime Martin ovdje ne pojavljuje<br />
slučajno; na hrvatskom otoku Cresu njime se opisuje nespretan, nepopravljiv čovjek, a D. Mršević-Radović (2008:208) to<br />
povezuje s pokladnim maskama za vrijeme karnevala o svetom Martinu. Ovaj se frazem u govoru Sinja i okolice pojavljuje u<br />
varijanti Mate u Zagreb, Mate iz Zagreba (Menac-Mihalić 2004: 383) jer je Mate, za razliku od Martina, tipično ime za taj<br />
kraj.<br />
Otac je otišao na sajam da kupi kravu, ali se vratio neobavljena posla: Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba. (Hrvatski<br />
frazeološki rječnik)<br />
U bugarskom se jeziku frazem софийска братовчедка (братовчед) [sofijski bratić (sestrična)] koristi kao eufemizam za<br />
ljubavnika, odnosno ljubavnicu. Bugarska je prijestolnica zastupljena u dijalektnom frazemu запалила се е София [zapalila<br />
se Sofija] koji u Frazeološkom rječniku bugarskoga jezika ima objašnjenje 'kažu gosti kada prestane čašćenje', a motiviran je<br />
hipotetskom situacijom požara u kojoj domaćini zaboravljaju puniti čaše. Kako za ovaj frazem ne nalazimo potvrde na