23.11.2014 Views

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

142<br />

Igor Loinjak<br />

Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska<br />

igor.loinjak@gmail.com<br />

Usvajanje avangardnih tendencija u hrvatskoj umjetnosti – časopis Zenit<br />

ABSTRACT: Journal Zenith has helped introduce avant-garde tendencies in art of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. The importance of the journal<br />

derives from its subtitle: "The International Review of Culture and Art ". The journal also contained articles on literature, theater, film, visual arts and<br />

architecture, and then reviews the developments on the international art scene.<br />

Keywords: Journal Zenith, zenithism, Micić, art, avant-garde<br />

Uvod<br />

Časopis Zenit zajedno sa zenitističkim pokretom koji je paralelno s njim nastao na određeni su način utjecali u umjetničkim<br />

kretanjima na jugoslavenskim prostorima u dvadesetim godinama 20. stoljeća. Taj utjecaj nije posve jednoznačno shvaćen od<br />

strane različitih teoretičara i povjesničara umjetnosti pa je teško precizno odrediti njihov istinski doprinos. Određeni autori<br />

smatraju da uloga Zenita nije bila velika u onoj mjeri kako je se ponekad prezentira, dok s druge strane ima onih koji<br />

progresivnu i inovativnu ulogu Zenita ne dovode u pitanje.<br />

U ovom će se radu pokušati prikazati Zenit kao časopis skupa sa zenitističkim pokret koji je uz njega paralelno djelovao.<br />

Važnost časopisa proizlazi i iz njegova podnaslova: „Internacionalna revija za kulturu i umjetnost“. Sadržavao je mnogovrsne<br />

tekstove o književnosti, kazalištu, filmu, likovnoj umjetnosti i arhitekturi vezano za geografske prostore na kojima je izlazio, ali<br />

i osvrte na tadašnja kretanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Reproducirala su se mnoga djela likovnih umjetnika različitih<br />

stilskih opredjeljenja. Rad će se detaljnije baviti upravo segmentom likovnog doprinosa časopisa.<br />

Razrada<br />

Časopis Zenit i njegovo pokretanje<br />

Prvi broj časopisa Zenit izašao je u veljači 1921. godine u Zagrebu. Pokrenuo ga je hrvatski pjesnik i književnik Ljubomir<br />

Micić. Časopis je do 1923. godine izlazio u Zagrebu (brojevi 1-24.). Od 1923. pa sve do zabrane njegovog izlaženja 1926.<br />

izlazi u Beogradu (brojevi 25-43.). Tematski je bio orijentiran na književnost, umjetnost i kulturu. To se jasno vidi i iz njegova<br />

podnaslova, „Internacionalna revija za umjetnost i kulturu.“ U vrijeme kada je časopis pokrenut, u Zagrebu već izlaze i drugi<br />

časopisi i novine u kojima se također objavljuju različiti članci slične tematike. Između ostalih treba spomenuti Hrvatsku reviju,<br />

Književnu republiku, Književnik, Suvremenik, Obzor i dr.<br />

Zenit „oko svog programa i estetike okuplja predstavnike svih umjetničkih grana – književnosti, kazališta, likovnih<br />

umjetnosti, arhitekture, filma i glazbe, i kulture u najširem smislu – za tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sa Zapada<br />

i iz Rusije.“ (Golubović, Subotić 2008: 15) Pokretanju časopisa prethodile su različite povijesne, socijalne i prvenstveno<br />

kulturno-umjetničke prilike - Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i revolucija u Rusiji (1917.). Uz navedene povijesne i socijalne<br />

okolnosti veliki poticaj za pokretanje časopisa daju i nove orijentacije unutar estetike koje su bile prisutne u raznim europskim<br />

avangardama. Odbacuje se mimetizam, dok se u pjesništvu propagira novi odnos prema jeziku s izuzetnim naglaskom na<br />

slobodnoj riječi - u ruskoj književnosti poznat pod sintagmom слово как таковое, a u Italiji ga možemo prepoznati u<br />

Marinettijevoj „Parole in libertà“.<br />

Pokretanje časopisa Zenit značilo je jedno novo „radikalno kulturno i umjetničko otvaranje prema međunarodnom<br />

prostoru.“ (Golubović 1983: 37) S druge strane, pojavljivanje Zenita ni u kom slučaju ne treba gledati kao samoniklu pojavu.<br />

Cvjetko Milanja smatra kako je „začinjanje časopisa u zagrebačkom književnom i kulturnom krugu posve normalna posljedica<br />

različitih avangardnih strujanja…“ (Milanja 2000: 187) Autorica Vida Golubović piše kako možemo vidjeti „sa gledišta<br />

današnjih saznanja da je zenitizam kao pojava u okviru jugoslavenske grupacije otkrio nove umjetničke prostore i pokušao da<br />

svojim književnim i umjetničkim iskustvom ponudi vlastiti prijedlog kao doprinos općoj strukturi europske avangarde.“<br />

(Golubović 1983: 35) Slično mišljenje zastupa i Irena Subotić. Ona navodi kako Zenit „uživa ugled jednog jugoslavenskog<br />

glasila koje je s početka dvadesetih bilo ravnopravno uključeno u međunarodna avangardna strujanja.“ (Golubović 1983: 51)<br />

Unatoč važnosti Zenita za tadašnju umjetnost na ovim prostorima, Grgo Gamulin tvrdi kako Micićev zenitizam, kao i<br />

Aleksićev dadizam „upravo kao verbalni refleksi pojava, koje su drugdje imale svoje motivacije i korijene, nisu, koliko danas<br />

znamo, u nas „funkcionirali“ svojim „likovnim tezama“, tj. nisu odjeknuli u umjetnosti.“ (Gamulin 1987: 353) Ne treba<br />

smetnuti s uma kako je već ranije pjesnik Antun Branko Šimić objavljivao časopise Vijavicu i Juriš u kojima je izvještavao o<br />

njemačkom ekspresionizmu.<br />

Internacionalni karakter u pravom smislu riječi časopis dobiva tek kada na mjesto njegova suurednika dolazi francusko –<br />

njemačko – hrvatski pjesnik Ivan Goll. Goll je bio suurednik časopisa od 8. do 13. broja. Tada naslovnice časopisa počinju<br />

oslikavati mnoga renomirana imena međunarodne umjetničke scene. Tako se u njemu mogu naći radovi Vladimira Tatlina,<br />

Adolfa Loosa, Ela Lissitzkog, Lászlóa Moholy–Nagyja, Lajosa Kassáka, Alberta Gleizesa, Aleksandra Arhipenka i drugih.<br />

Objavljuju se i različiti tekstovi o raznovrsnoj problematici vezanoj uz umjetnost na njemačkom, francuskom i ruskom jeziku<br />

svjetski poznatih autora poput Vasilj Kandinskog, Walter Gropiusa, Dragan Aleksića, Ljubomir Micića, Branko Ve Polanskog i<br />

drugih. Objavljuje se i radovi o arhitekturi, primijenjenoj umjetnosti, plakatu, modi, reklami… Zenitistička izdanja izuzetnu<br />

važnost pridaju grafičkom oblikovanju. Na temelju ovdje navedenih podataka međunarodnost i važnost zenitističkog pokreta ni

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!