Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.
Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.
Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
142<br />
Igor Loinjak<br />
Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska<br />
igor.loinjak@gmail.com<br />
Usvajanje avangardnih tendencija u hrvatskoj umjetnosti – časopis Zenit<br />
ABSTRACT: Journal Zenith has helped introduce avant-garde tendencies in art of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. The importance of the journal<br />
derives from its subtitle: "The International Review of Culture and Art ". The journal also contained articles on literature, theater, film, visual arts and<br />
architecture, and then reviews the developments on the international art scene.<br />
Keywords: Journal Zenith, zenithism, Micić, art, avant-garde<br />
Uvod<br />
Časopis Zenit zajedno sa zenitističkim pokretom koji je paralelno s njim nastao na određeni su način utjecali u umjetničkim<br />
kretanjima na jugoslavenskim prostorima u dvadesetim godinama 20. stoljeća. Taj utjecaj nije posve jednoznačno shvaćen od<br />
strane različitih teoretičara i povjesničara umjetnosti pa je teško precizno odrediti njihov istinski doprinos. Određeni autori<br />
smatraju da uloga Zenita nije bila velika u onoj mjeri kako je se ponekad prezentira, dok s druge strane ima onih koji<br />
progresivnu i inovativnu ulogu Zenita ne dovode u pitanje.<br />
U ovom će se radu pokušati prikazati Zenit kao časopis skupa sa zenitističkim pokret koji je uz njega paralelno djelovao.<br />
Važnost časopisa proizlazi i iz njegova podnaslova: „Internacionalna revija za kulturu i umjetnost“. Sadržavao je mnogovrsne<br />
tekstove o književnosti, kazalištu, filmu, likovnoj umjetnosti i arhitekturi vezano za geografske prostore na kojima je izlazio, ali<br />
i osvrte na tadašnja kretanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Reproducirala su se mnoga djela likovnih umjetnika različitih<br />
stilskih opredjeljenja. Rad će se detaljnije baviti upravo segmentom likovnog doprinosa časopisa.<br />
Razrada<br />
Časopis Zenit i njegovo pokretanje<br />
Prvi broj časopisa Zenit izašao je u veljači 1921. godine u Zagrebu. Pokrenuo ga je hrvatski pjesnik i književnik Ljubomir<br />
Micić. Časopis je do 1923. godine izlazio u Zagrebu (brojevi 1-24.). Od 1923. pa sve do zabrane njegovog izlaženja 1926.<br />
izlazi u Beogradu (brojevi 25-43.). Tematski je bio orijentiran na književnost, umjetnost i kulturu. To se jasno vidi i iz njegova<br />
podnaslova, „Internacionalna revija za umjetnost i kulturu.“ U vrijeme kada je časopis pokrenut, u Zagrebu već izlaze i drugi<br />
časopisi i novine u kojima se također objavljuju različiti članci slične tematike. Između ostalih treba spomenuti Hrvatsku reviju,<br />
Književnu republiku, Književnik, Suvremenik, Obzor i dr.<br />
Zenit „oko svog programa i estetike okuplja predstavnike svih umjetničkih grana – književnosti, kazališta, likovnih<br />
umjetnosti, arhitekture, filma i glazbe, i kulture u najširem smislu – za tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sa Zapada<br />
i iz Rusije.“ (Golubović, Subotić 2008: 15) Pokretanju časopisa prethodile su različite povijesne, socijalne i prvenstveno<br />
kulturno-umjetničke prilike - Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i revolucija u Rusiji (1917.). Uz navedene povijesne i socijalne<br />
okolnosti veliki poticaj za pokretanje časopisa daju i nove orijentacije unutar estetike koje su bile prisutne u raznim europskim<br />
avangardama. Odbacuje se mimetizam, dok se u pjesništvu propagira novi odnos prema jeziku s izuzetnim naglaskom na<br />
slobodnoj riječi - u ruskoj književnosti poznat pod sintagmom слово как таковое, a u Italiji ga možemo prepoznati u<br />
Marinettijevoj „Parole in libertà“.<br />
Pokretanje časopisa Zenit značilo je jedno novo „radikalno kulturno i umjetničko otvaranje prema međunarodnom<br />
prostoru.“ (Golubović 1983: 37) S druge strane, pojavljivanje Zenita ni u kom slučaju ne treba gledati kao samoniklu pojavu.<br />
Cvjetko Milanja smatra kako je „začinjanje časopisa u zagrebačkom književnom i kulturnom krugu posve normalna posljedica<br />
različitih avangardnih strujanja…“ (Milanja 2000: 187) Autorica Vida Golubović piše kako možemo vidjeti „sa gledišta<br />
današnjih saznanja da je zenitizam kao pojava u okviru jugoslavenske grupacije otkrio nove umjetničke prostore i pokušao da<br />
svojim književnim i umjetničkim iskustvom ponudi vlastiti prijedlog kao doprinos općoj strukturi europske avangarde.“<br />
(Golubović 1983: 35) Slično mišljenje zastupa i Irena Subotić. Ona navodi kako Zenit „uživa ugled jednog jugoslavenskog<br />
glasila koje je s početka dvadesetih bilo ravnopravno uključeno u međunarodna avangardna strujanja.“ (Golubović 1983: 51)<br />
Unatoč važnosti Zenita za tadašnju umjetnost na ovim prostorima, Grgo Gamulin tvrdi kako Micićev zenitizam, kao i<br />
Aleksićev dadizam „upravo kao verbalni refleksi pojava, koje su drugdje imale svoje motivacije i korijene, nisu, koliko danas<br />
znamo, u nas „funkcionirali“ svojim „likovnim tezama“, tj. nisu odjeknuli u umjetnosti.“ (Gamulin 1987: 353) Ne treba<br />
smetnuti s uma kako je već ranije pjesnik Antun Branko Šimić objavljivao časopise Vijavicu i Juriš u kojima je izvještavao o<br />
njemačkom ekspresionizmu.<br />
Internacionalni karakter u pravom smislu riječi časopis dobiva tek kada na mjesto njegova suurednika dolazi francusko –<br />
njemačko – hrvatski pjesnik Ivan Goll. Goll je bio suurednik časopisa od 8. do 13. broja. Tada naslovnice časopisa počinju<br />
oslikavati mnoga renomirana imena međunarodne umjetničke scene. Tako se u njemu mogu naći radovi Vladimira Tatlina,<br />
Adolfa Loosa, Ela Lissitzkog, Lászlóa Moholy–Nagyja, Lajosa Kassáka, Alberta Gleizesa, Aleksandra Arhipenka i drugih.<br />
Objavljuju se i različiti tekstovi o raznovrsnoj problematici vezanoj uz umjetnost na njemačkom, francuskom i ruskom jeziku<br />
svjetski poznatih autora poput Vasilj Kandinskog, Walter Gropiusa, Dragan Aleksića, Ljubomir Micića, Branko Ve Polanskog i<br />
drugih. Objavljuje se i radovi o arhitekturi, primijenjenoj umjetnosti, plakatu, modi, reklami… Zenitistička izdanja izuzetnu<br />
važnost pridaju grafičkom oblikovanju. Na temelju ovdje navedenih podataka međunarodnost i važnost zenitističkog pokreta ni