Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

h/ odnosno /hr-/ za velarne zvukove: dahtanje, huktati, hučati, hrakati, hračak, hripati (hripavac), hrkati, hroptati, hrskati
(hrstati, hruskati), hrzanje (glasanje konja), ...
/kl-/: klicati, klavir, klepetati, klafrati, klapa (skupina pjevača), klapusati (brbljati, trabunjati), kleti (proklinjati), kleveta,
kleberiti se (smijati se, žarg.), kliktati (kliknuti), klokotati (za vodu), kloparati (zvuk kad se nešto vuče po zemlji), klopotac
/zv-/: zvuk (zvučati, zvučnost, zvučnik,...), zveckati (zvečka), zveketati, zveknuti (~ nekoga po glavi), zviždati, zvocati
(prigovarati), zvoniti, zvonkost, zvrcnuti (zvrcati), zvrčati (neugodni metalni zvuk), zvrndati, zvrjati/zvrljati (isprekidan
jednoličan mukao zvuk), zvrkati/zvrknuti (kratkotrajni šum koji se ponavlja).
Također postoje imitacije zvukova koje koriste uzorak /konsonant/ + /r/ ili /u/ + /isti konsonant/: ćućuriti, brbljati, gugutati,
mrmljati, mumljati, mrmoriti, frfljati, fufljati, šuškati, njunjoriti, tutnjiti, grgljati, krkljati.
h) Okrugle stvari sadrže /o/:
Kotač, kolo, kotur, kotao, kotrljati se, obruč, okolo, kolati, ovojnica, omotač, opna, kora, obao, ovalan, lopta, kovrča, uvojak,
lokna, vrtlog, kovitlac.
i) /s/ odnosno /z/ imaju dva oprečna značenja: ugodan osjećaj i neugodan osjećaj. Riječi u kojima /s/ odnosno /z/ simbolizira
ugodan osjećaj su: sretan, ushićen, zanesen, uzvišen, smiren, spokojan, svet, sklad, izvrstan, radost, zadovoljstvo, smiraj, osobit
itd.
Riječi u kojima simboliziraju neugodan osjećaj su: strah, katastrofa, stradanje, strava, stratište, strepnja, stres, strka, strvina,
zazirati, zepsti, trzati, prezati, užas, ustručavati se, stid, sram, potresno, zebnja, groza, jeza.
j) Nešto drago govorniku izražava se pomoću /m/:
miran, mio, umjeren, mek (meka srca), milostiv, plemenit, milosrdan, mileni, umiljat, mazan, meden, simpatičan, izniman,
pitom.
k) Neke pozitivne osobine pojedinca izražavaju se vokalom /e/:
fenomenalan, izuzetan, jedinstven, rijedak, senzacionalan, čudesan, genijalan, inentivan, kreativan, talentiran, pametan,
dosjetljiv, ingeniozan.
l) Neki udarac simbolizira se fonestemima /t/ odnosno /p/, najčešće u kombinaciji:
lupati, stupati, topotati, kloparati, štropotati, tutnjati, mlatiti, tapšati, tapkati, šljapkati, utabati, mlatiti, tlačiti, ugnjetavati,
pljuska, tresnuti, prasnuti.
Istim tim fonestemima izražavaju se sprave za udaranje: batina, prut, štap, bat, toljaga, motka, šipka, palica, vitina.
ll) Isto tako, udaranje može simbolizirati i fonem /u/:
udariti, lupiti, tući, kucati, ćušnuti, pljuska, bubati, busati se, tucati, munuti, šupiti, kljucati, opaučiti, šutati.
15
m) Slično engleskom primjeru, riječi za neke prepreke odnosno savladavanje prepreka često sadrže okluzive iz već navedenih
razloga:
blokada, zatvor, opsada, brana, zapreka, barijera, nasip, ustava, barikada, prepona, brtva, brklja, zaptivač, čep, pritisak,
spriječiti, grunuti, banuti, nahrupiti, nagrnuti, nadirati, izbiti, kuljati
n) /u/ odnosno /a/ koriste se za izražavanje nekih udubina:
rupa, udubina, bušotina, šupljina, jaruga, suvaja, sutjeska, ugao, kut, budžak, gudura, usjek, klisura, dubiti; jama, kanal,
graba, provalija, krater, vrtača, šaht, jarak, graba, kanjon, klanac, brazda, ambis.
o) Slično tome, neke neravnine (bilo udubine bilo uzvisine) sadrže /r/:
bora, crta, pruga, trag, strija, grešpa, brazda, smežurati, mrštiti, mreškati; trbuh, grba, kvrga, čvoruga, brdo, brijeg, gora,
grič, obronak, hrpa, ruga, stršati.
p) Što se tiče osnovne dihotomije koju smo već nekoliko puta spomenuli između visokih i niskih vokala za izražavanje
'malenosti' i 'velikosti' te ostalih sličnih odnosa, situacija u hrvatskom nije toliko jasna kao u engleskom. Stoga smo ju i ostavili
za kraj rasprave. Primjeri koje smo pronašli za hrvatski su malobrojni i inkonkluzivni. Štoviše, čini se da ima više
protuprimjera nego primjera.
Za izražavanje 'malenosti' najočigledniji primjer su umanjenice koje se tvore pomoću nastavka –ica ili -ić. Usto, pronašli smo
par primjera za mala ljudska bića u kojima se koristi vokal /i/: dijete, sin, kći, mališan, klinac/klinka, pikavac/ka, limač kao i
nekoliko riječi koje znače 'malen' odnosno 'praviti malenim'u kojima se koriste /i/ odnosno /e/: nizak, vitak, vižljast, šiljo
(= mršav čovjek, žarg.), minuciozan, precizan, tančine, cijediti, filtrirati, sitniti (sitnice), rijedak, fin, precizan, finesa, nijansa,
tanjiti, sisati, tijesan, istiještiti (istisnuti), prešati, rezati, cijepati, kidati, kompresija, stiskati, nit...
Međutim, s druge strane, imamo primjere kao što su: širenje, povećanje, rastezanje, napeti, napredovanje, nabreknuti, nateći,
elastičan, najezda, veličina, dimenzija, zapremnina, potencijal, kapacitet, težina, opseg, razmjer, mjerilo, kriterij, test, ljestvica,
mjera prema kojima bi se dalo zaključiti da /e/ znači 'praviti velikim'.
pp) Za izražavanje 'velikosti' situacija je još složenija. Da je netko ili nešto velik možemo izraziti na razne načine. Već smo
spomenuli jedan, koristeći /e/. Evo još nekih: