Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Ja, pa zar postoji itko ludi od informaticara? Ljudi iz Popovače. (Google)
..pa ga boli lakat, ajme ludih ljudi, zrel za lopaču. (Google)
3. Zaključak
Analizirani korpus sadrži 9 bugarskih frazema i 9 hrvatskih frazema. Frazeme sam crpila iz frazeoloških i općih rječnika te
objavljenih bugarskih i hrvatskih radova na tu temu. Velik broj frazema je lokalnog karaktera, neki su zabilježeni u dijalektnim
rječnicima, a za druge ne nalazim leksikografsku potvrdu. Analiza pokazuje da iako ovi frazemi nose određeni nacionalni
karakter, modeli njihova nastajanja su gotovo jednaki u oba jezika. Bilježimo frazeme koji sadrže povijesne memorije naroda
(свободна България, dobiti pakrački dekret, imati svoj Obrovac), stereotipe (габровско блюдо) te frazeme u kojima je
ekpresivnost postignuta rimom (tri gracije od Kroacije, ходила Цаца на Враца, нерде Ямбул, нерде Стамбул) ili
ponavljanjem sastavnica (Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba). Polazeći od značenja frazema zaključujemo da se oni
najčešće javljaju u frazemima koji su u funkciji eufemiziranih izraza za koncepte ludosti i gluposti (имам да давам на
Михалко от Пещера, за Карлуково съм, iz Šibenika je tko, iz Popovače je tko, za Lopaču je tko, правя се на
самоковски зелник).
Literatura:
62
Matešić, Josip (1992), Frazemi s komponentom vlastitog imena u hrvatskom jeziku. Filologija 20-21 HAZU, 293-297.
Menac-Mihalić, Mira (2003-2004), Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom. Folia Onomastica Croatica,
12-13, HAZU, 361-385.
Peti, Mirko (1999), O tzv. sadržaju imena. Folia Onomastica Croatica, 8, HAZU, 97-122.
Pintarić, Neda (2002), Pragmemi u komunikaciji. Zagreb, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FF
press.
Vidović Bolt, Ivana i Joanna Szerszunovicz (2008), On the Croatian toponymic phraseological units and their Polish
equivalents. Edukacja dla przyszłości, (redakcja naukowa: Jan Franciszek Nosowicz i Jolanta Gorbacz-Pazera), Wyszsa Szkola
Finansow i Zarzadzania w Bialymstoku, Bialystok, 135-146.
Вълчанова, Маринела (2000), За топонимите в славянската фразеология. Intersemioticky aspekt frazeologie, Nitra.
http://www.belb.net/personal/valchanova/toponimi.htm
Михайлова, Димитрина (2008), Статус и функция на българските фразеологизми с ономастичен компонент,
Изследвания по фразеология, лексикология и лексикография (В памет на проф. Дфн. Кети Анкова-Ничева) 132-138.
Rječnici:
Matešić, Josip (1982). Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb, Školska knjiga.
Maresić, Jela, Mira Menac-Mihalić (2008). Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima. Zagreb,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Menac, Antica, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin (2003). Hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb, Naklada Ljevak.
Menac-Mihalić, Mira (2005). Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj. Zagreb, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Školska knjiga.
Геров, Найден (1895-1904). Речник на българския език. Пловдив, Дружествена печатница Съгласие.
Нанова, Ани (2005). Фразеологичен синонимен речник на българския език. София, Хейзъл.
Ничева, Кети, Сийка Спасова–Михайлова, Кристалина Чолакова (1975). Фразеологичен речник на българския език. Т. 1
и 2. София, БАН.
Ничева, Кети Н. (1993). Нов фразеологичен речник на българския език. София, Унив. изд. Св. Климент Охридски.