Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

116
stranim jezicima, a ta problematika kod preporoditelja budi svijest o važnosti pridobijanja žena u preporodni krug, jer je ženina
uloga majke onaj ključni faktor za održivost preporodnih ideja koja ljubav prema domovini materinjim jezikom prenosi na
svoje potomke čime odgaja buduće domoljube svjesne vlastitog nacionalnog identiteta. No, unatoč naporima preporoditelja
čitav proces bio je mukotrpan i dugotrajan o čemu svjedoče tekstovi s problematikom odnarođenih žena koje nalazimo u
hrvatskoj periodici sve do 60-ih godina 19. stoljeća. Tek od tada, uvelike potpomognuto dostupnim institucionaliziranim
obrazovanjem (npr. Viša djevojačka škola u Zagrebu, 1868.), zapravo počinje afirmacija hrvatskog ženskog identiteta u
kulturno-društvenom životu Hrvatske.
Literatura:
Anonim (1835), Senzkoga zpola Chazt vu drustvu chlovechanzkom. Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka. 1/3, 11–12.
Anonim (1840), Historičko ogledalo ženah. Danica ilirska. 6/36–40, 142–144, 145–147, 149–151, 153–155, 158–159.
Drašković, Janko (1832), Disertatia iliti razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i buduchjem zakonotvorzem
kraljevinah nasih. U Karlovzu, pritiskano slovima Joanna Nep. Prettnera.
Drašković, Janko (1836), Mladeži ilirskoj. Danica ilirska, 2/7, 25–27. I kao poseban otisak.
Drašković, Janko (1838), Ein Wort an Iliriens hochherzige Töchter über die ältere Geschichte und neueste literarische
Regeneration ihres Vaterlandes. Agram, Druck der k. . ilir. Nat. Typographie von Dr. Ljudevit Gaj.
Drašković, Janko (2007), Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove
domovine, s njemačkog jezika preveo Ante Stamać. Kolo. 17/3, 14–45.
Stamać, Ante (2007), Koju je to »Riječ«, i kakvu, Drašković uputio »kćerima Ilirije«?. Kolo. 17/3, 8–13.
Steić, Dr. I. (1836), Gdĕ je sloga, tu je i božji blagoslov. Danica ilirska. 2/50–52, 197–200, 203–204, 207–208.
3