78 Literatura Barić Eugenija i dr. (2005), Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga Bąk Piotr (2007), Gramatyka języka polskiego zarys popularny, Varšava, Wiedza powszechna Jodłowski Stanisław (1977), Podstawy polskiej składni, Varšava, Państwowe wydawnictwo naukowe Klemensiewicz Zenon (1968), Zarys składni polskiej, Varšava, Państwowe wydawnictwo naukowe Mistrík Jozef (1994), Gramatika slovenčiny, Bratislava, Slovenské pedagogické nakladateľstvo Nižníková Jolana (1994), Praktická príručka slovenskej skladby, Prešov, Slovacontact Pauliny Eugen (1997), Krátka gramatika slovenská, Bratislava, Národné literárne centrum Pauliny Ružička (1968), Štolc, Slovenská gramatika, Bratislava, Slovenské pedagogické nakladateľstvo Peti Mirko (1979), Predikatni proširak, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo Silić Josip, Pranjković Ivo (2007), Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb, Školska knjiga
Nina Zavašnik Karl-Franzens-Universität Graz, Geisteswissenschaftliche Fakultät – Institut für Slawistik, Austrija n.zavasnik@gmail.com Psovke u južnoslavenskim jezicima te njihova upotreba ABSTRACT: In this article I'm describing what exactly are swearwords and bad, abusive language, in which categories they can be put, if there are any, and what kind of differences are between bad, abusive language and swearwords. I will also represent the outcome of my research that shows, how people understand the word bad, abusive language and swearword, which swearwords are the most commonly used in which south slavonic language with parameters of age, sex and education. Which swearwords came from other languages in to south slavonic language, and if there are swearwords in one south slavonic language, that came from one of the other south slavonic languages. This research was done among the native Slovenian, Croatian, Serbian, Macedonian and Bulgarian speakers. Keywords: bad language, swearwords, south slavonic languages, research, interjections. Uvod U uzvike se mogu ubrajati i druge vrste riječi kojima je smisao jasan, ali se upotrebljavaju za, na primjer, poticanje ljudi, zapovijedanje i sl. Takve se riječi često okrnje, okamene, odvoje se od svoje vrste i približe uzvicima. To su riječi poput: upomoć, vatra, bjež…, pa i psovke. U ovom članku ću objasniti što su zapravo psovke, kako se dijele, postoji li i kakva je razlika između psovki i kletvi te predstaviti rezultate istraživanja koji pokazuju što ljudi zapravo smatraju psovkama, koje psovke su u određenom južnoslavenskom jeziku najzastupljenije s obzirom na spol, uzrast i obrazovanje, koje su od njih ušle u jezik iz drugih jezika te ima li psovki u jednom južnoslavenskom jeziku koje zapravo pripadaju drugom južnoslavenskom jeziku. Istraživanje obuhvaća slovenski, hrvatski, srpski, makedonski i bugarski jezik. Za svaki od jezika bio je ispitan uzorak ljudi koji je obuhvaćao određen broj osoba: mlađih do 20, osoba od 20 do 40 i od 40 do 60 godina. Što su psovke? 79 Psovke su riječi konotativnog značenja. Ubrajamo ih u inherentni leksik. Skupa s vulgarizmima, to su izrazito negativno obilježene riječi koje pripadaju sferi emocionalnog i ekspresivnog govora. Njima se reagira na neku negativnost, duhovnu ili materijalnu prepreku. Tako psovka postane verbalna odbrana ugroženog pojedinca u rasponu od instinktivne reakcije do osmišljene jezične poruke. Često su psovke samo stvar navike. Možemo govoriti i o pozitivno obilježenom kontekstu uporabe, na primjer: dober kot svinja (slov.), što znači da je nešto vrlo dobro, gle koja pička (hrv., srp.), što znači da netko dobro izgleda i sl. Psovke se ne preporučuju i ne toleriraju, ali je njihova upotreba vrlo proširena. Razlike u odnosu na neutralni iskaz pokazuju da su psovke stilski sniženo obilježene, imaju dodatne semantičke konotacije koje neutralni iskaz nema, predstavljaju svojevrsne »ilokucione činove psovanja«; onaj koji psuje uz neki osnovni ilokucioni čin želi izvršiti i čin grubosti, vulgarnosti. Psovka može na formalnom planu biti riječ, frazem ili rečenica. Moguće su i kombinacije šireg diskursa. U psovanju i praksi psovanja moguć je dijalog psovkama. U tom slučaju psovka je sredstvo verbalnog obračuna s napadom koji može biti malo jači od izazova. Implicitno ili eksplicitno psovka sadrži opscenu riječ. To je čini sramotnom. Psovka nije nužno opscena (idi dođavola!). Opsceni izrazi ne javljaju se nužno samo u psovkama (on ti je prava pička). Svojom opscenošću, upućenoj psovanoj strani psovka treba povrijediti moralni integritet pojedinca. Time se razlikuje od kletve, koja je radi zadovoljenja imaginarne pravde upućena višim silama i tiče se razaranja fizičkog integriteta. Njezino osnovno djelovanje je izazivanje osjećaja srama. Kletve se mogu naći u bajalačkoj tradiciji. Riječi koje primarno pripadaju opscenim izrazima te imaju izrazitu erotsku konotaciju, lekseme koji imaju funkciju stvaranja određene erotske atmosfere, nazivamo erotonimi. Ovaj termin prvi upotrebljava Esad Duraković. Eufemizmi su riječi ili izrazi koji zamjenjuju vulgarizme, psovke ili tabu-riječi i odnose se na pojave i pojmove koji se smatraju suviše osjetljivim (npr. smrt, bolest, tjelesne funkcije izlučivanja, seksualnost…), odnosno na ono što se u određenoj kulturi smatra tabuom. Eufemizmima je bliska litota, kojom se također ublažava tvrdnja (npr. ovo nije bilo baš najbolje, umjesto ovo je bilo sranje). Postoji niz tabua koji nisu povezani samo sa seksualnošću ili tjelesnim funkcijama izlučivanja, nego su i odraz pradavnog straha da će se određenom tabu-riječi dozvati nepoželjna pojava (nepoželjna životinja može biti svinja, tako na mjestima kao što je npr. parlament neće biti govora o njima). Prijelazi eufemizama u tabu-riječi označavaju priključivanje s jednog stila na drugi, iz sfere neformalnog u sferu formalnog registra. Jačina psovke je u dubini srama koji se može izazvati unižavanjem značenja pojma koji je uveden u psovku i pod njezinim je djelovanjem te u ostvarenom stupnju opscenosti. Stvarnost psovke je abnormalni imaginarni seksualni čin, neostvariv ili nedopušten u normalnom životu, iz fizioloških ili etičkih razloga To je verbalni izraz akcije koja se ne može i ne namjerava ostvariti. Psovka počiva na simbolici seksualne perverzije, koja osim ljudskih bića u posebnim stanjima obuhvaća i ono s čime je seksualni čin neostvariv: pojave u prirodi,
- Page 1 and 2:
1 Fiatal Szlavisták Budapesti Nemz
- Page 3 and 4:
3 Preface .........................
- Page 5 and 6:
5 Ивана Чанчар Фило
- Page 7 and 8:
садржина или прибл
- Page 9 and 10:
9 Литература Вечерк
- Page 11 and 12:
Isto tako, iz klasičnog razdoblja
- Page 13 and 14:
onemogući prolazak zraka. Stoga ni
- Page 15 and 16:
h/ odnosno /hr-/ za velarne zvukove
- Page 17 and 18:
Literatura Izvori Anić, Vladimir.
- Page 19 and 20:
ječnike imale zemlje sa sređenijo
- Page 21 and 22:
21 Susanne Behensky Paris-Lodron-Un
- Page 23 and 24:
(встречаются в проа
- Page 25 and 26:
25 3.1.2. Арне Галис [Arne
- Page 27 and 28: Извори Ђ − Ђала НБ
- Page 29 and 30: ovplyvňuje, anuluje filter, ktorý
- Page 31 and 32: Bibliografia 31 Findra Ján (1998),
- Page 33 and 34: Zbog toga je naše mišljenje da up
- Page 35 and 36: 35 Engel, Urlich (1994), Syntax der
- Page 37 and 38: 3. Novotvorjenke v spletnih oglasih
- Page 39 and 40: 39 Kristina Dragović Faculty of Ph
- Page 41 and 42: Predloško-padežne konstrukcije «
- Page 43 and 44: 43 PRAVI RECIPROCITET PSEUDO- RECIP
- Page 45 and 46: 45 Šema koja sledi prikazuje koji
- Page 47 and 48: 47 ruku pod ruku rame uz rame oči
- Page 49 and 50: 49 Kemmer, Suzanne. 1993. The middl
- Page 51 and 52: U primerima u kojima se imenica gla
- Page 53 and 54: Sam postupak otkucavanja sata u osn
- Page 55 and 56: 55 s vyprázdňovaním), okrajovo t
- Page 57 and 58: 57 Prílohy: Príloha č. 1: ZADANI
- Page 59 and 60: 59 debil, debilák 2 bukvica 1 čur
- Page 61 and 62: 61 internetu i u jezičnim korpusim
- Page 63 and 64: 63 Ивана Јањић Униве
- Page 65 and 66: 65 Македонски Румун
- Page 67 and 68: [dʝ], ono se izgovara lagano palat
- Page 69 and 70: 69 5.2. Makedonski Jednačenje po z
- Page 71 and 72: Izgleda da je jedina moguća forma
- Page 73 and 74: Agneš Domonkoši se u svojoj diser
- Page 75 and 76: 75 Nikolina Komorčec Filozofski fa
- Page 77: U predikatni proširak može se pre
- Page 81 and 82: 81 Stariji ljudi koriste (ali ne uv
- Page 83 and 84: 83 Оброк - это одна и
- Page 85 and 86: Дури и Прокламациј
- Page 87 and 88: Ослободената Србиј
- Page 89 and 90: 89 Библиографија: Bern
- Page 91 and 92: kníh sú zachytené z rôznych geo
- Page 93 and 94: 93 György Rágyanszki Eötvös Lor
- Page 95 and 96: Németh Orsolya PPKE-BTK Szlaviszti
- Page 97 and 98: 97 sytuacji. W świetle tego wszyst
- Page 99 and 100: dokładnie taka sama jak powieść,
- Page 101 and 102: Juliana Jovičić Filozofski Fakult
- Page 103 and 104: 103 Uočavamo da su se Vukovi napor
- Page 105 and 106: Сања Златковић Фил
- Page 107 and 108: 107 Када говоримо о П
- Page 109 and 110: 109 Medtem ko ne smemo pozabiti na
- Page 111 and 112: 111 Romana Brajša, Ivana Perić Fi
- Page 113 and 114: Dubrovnika, tako i ostalih dalmatin
- Page 115 and 116: 115 obiteljskim okolnostima koje su
- Page 117 and 118: 117 Kristina Posilović Filozofski
- Page 119 and 120: 119 kakav je Vetranovićev odnos pr
- Page 121 and 122: 121 prepleteni z različnimi dejstv
- Page 123 and 124: 123 Nikolina Kos Filozofski fakulte
- Page 125 and 126: 125 ZAKLJUČAK Na kraju ovog rada h
- Page 127 and 128: Kanjoš u svom pripovijedanju iteka
- Page 129 and 130:
H i 129 Tímea Mérai Eötvös Lor
- Page 131 and 132:
H i 131 В останній стр
- Page 133 and 134:
133 Alma Várkonyi Filozofska fakul
- Page 135 and 136:
4. Povzetek Model najnovejše slove
- Page 137 and 138:
pismu prepoznaje se i postupak post
- Page 139 and 140:
H i 139 Елена Гришева
- Page 141 and 142:
H i 141 два века, която
- Page 143 and 144:
na koji način ne može biti dovede
- Page 145 and 146:
145 Kornelia Gass Universität Wien
- Page 147 and 148:
147 Bibliografija: Ljubisav Andrić
- Page 149 and 150:
149 Kraj dogajanja je geografsko pr
- Page 151 and 152:
151 Matija Ivačić Filozofski faku
- Page 153 and 154:
Heterotopija kao sustav 153 Dotaknu
- Page 155 and 156:
155 „Nije baš tako - primeti na
- Page 157 and 158:
157 Kristó Sándor Szegedi Tudomá
- Page 159 and 160:
159 Стоит сказать не
- Page 161 and 162:
antropomorfnou personážou, známo
- Page 163 and 164:
Aby sme však nezostali pri dokazov
- Page 165 and 166:
165 Zsófia Vatali Filozofska fakul
- Page 167 and 168:
167 Zbirka vsebuje enajst kratkih z