23.11.2014 Views

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

144<br />

Zenitistička izložba iz 1924.<br />

Uredništvo časopisa Zenit je 1924. godine u Beogradu organiziralo umjetničku izložbu koja se održavala jedanaest dana, od<br />

9. do 19. travnja, u dvorani glazbene škole „Stanković“. To je bila prva, a ujedno i posljednja izložba koju su zenitisti<br />

organizirali. Katalog s popisom izlagača i eksponenata izašao je u dvadeset i petom broju Zenita, no bio je prilično nepotpun.<br />

Popisana su bila samo prezimena umjetnika te broj izloženih eksponenata.<br />

Izložba je bila izrazitog internacionalnog karaktera, a predstavljeni su umjetnici iz jedanaest svjetskih zemalja: Sjedinjenih<br />

Američkih Država, Belgije, Bugarske, Danske, Francuske, Nizozemske, Mađarske, Njemačke, Rusije, Italije i Jugoslavije. Od<br />

umjetnika su zastupljeni sljedeći autori: Lozowick, Peeters, Balsamadžieva, Bojadžiev, Kačulev, Hansen, Delaunay, Gleizes,<br />

Willink, Medgyes, Moholy-Nagy, Behrens-Hangeler, Freudenau, Archipenko, Grunhoff, Zadkine, Kandinsky, Lissitzky,<br />

Charchoune, Biller, Foretić, Gecan, Jo Klek (Josip Seissel), Petrov, Paladini, Prampolini. (Golubović 1983: 19)<br />

Zaključak<br />

Pokretanje časopisa Zenit 1921. godine uključilo je u svjetska zbivanja umjetnike koji se djelovali na području tadašnje<br />

Kraljevine SHS, a njegov urednik Ljubomir Micić je Zenit želio povezati s međunarodnom avangardističkom scenom.<br />

Održavajući kontakte s protagonistima tadašnjih avangardnih kretanja i objavljujući njihove članke i likovne radove u časopisu,<br />

može se prihvatiti da je u tome i uspio. No, kada se govori o recepciji časopisa izvan granica zemlje u kojoj je izlazio, situacija<br />

je pomalo drugačija. Naime, sam Zenit je sam bio pod utjecajem stranih strujanja i časopisa, dok on nije vršio gotovo nikakav<br />

utjecaj na njih. S druge strane, časopis nije bio ozbiljno shvaćen ni u samoj zemlji. Činjenica koja to potvrđuje je nepostojanje<br />

izrazitijih odjeka zenitističke poetike u likovnih umjetnostima (izrazito ih je malo bilo i u samoj književnosti).<br />

Zenit donosi svijest o avangardi, ali ne utječe na izgradnju nove. Zato je važnost samog Zenita pomalo prenaglašena, no ni u<br />

kom slučaju ne može se je poreći. Unatoč tomu što nije ostavio velikog odjeka, časopis je pružio priliku da se tadašnja<br />

„periferija“ umjetnosti uključi u globalna europska strujanja.<br />

Literatura<br />

Gamulin, Grgo (1987), Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća. Zagreb, Naprijed.<br />

Golubović, Vidosava (1983), Eksperiment Zenita. In: Zenit i avangarda dvadesetih godina, Beograd, Narodni muzej Beograd –<br />

Institut za književnost i umetnost.<br />

Golubović, Vidosava i Subotić, Irina (2008), Zenit 1921. – 1926. Beograd/Zagreb, Nacionalna biblioteka Srbije – Institut za<br />

književnost i umetnost – SKD Prosvjeta<br />

Milanja, Cvjetko (2000), Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma. Zagreb, Matica hrvatska.<br />

Maković, Zvonko (2007), Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti. In: Katalog izložbe, Zagreb, Klovićevi dvori.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!