Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

69
5.2. Makedonski
Jednačenje po zvučnosti je beziznimno provedeno, čak i na granici morfema gdje hrvatski i srpski ne provode jednačenje.
Jednačenje po mjestu tvorbe nije provedeno fonološki, no jest fonetski, u izgovoru.
U makedonskom su palatalizacija i sibilarizacija gotovo dosljedno provedene.
Na kraju riječi zvučni konsonanti se obezvučuju u izgovoru. Ako su na kraju dva konsonanta, oba se obezvučuju. Ako
sljedeća riječ počinje zvučnim konsonantom ili vokalom, zvučnost se čuva.
5.3. Slovenski
U slovenskom se provodi većina glasovnih promjena kao i u hrvatskom i srpskom jeziku. Sibilarizacija se provodi u jednoj
riječi (otrok/otroci). Nema nepostojanog a i jotacije. Budući da je slovenski pravopis morfološki, glasovne promjene se
primjećuju u izgovoru, dok u pismu ne.
6. Specifičnosti makedonskog jezika
Makedonski je specifičan jer posjeduje fonem /dz/ (ćirilično s), zvučni par glasa [ts]. Pojavljuje se u ograničenom broju
riječi u standardnom jeziku, dok je učestalije u raznim govorima. [Dz] se može nalaziti ispred svih vokala, ispred sonanata [r] i
[v] te iza [n]. Nikad se ne javlja na kraju riječi, a iza ostalih konsonanata se javlja samo kao početni fonem korijena ispred
kojeg se nalazi prefiks (v. s. 31.). To je ostatak staroslavenskog fonema, kojeg su ostali južnoslavenski jezici izgubili još u
srednjem vijeku. Očuvan je u makedonskom pod arealnim utjecajem susjednih jezika.
U strukturi makedonskog jezika te njegovom vokabularu očituju se snažni utjecaji susjednih jezika te je izuzetno zanimljiv
iz perspektive arealne lingvistike. Ulazi u balkanski jezični savez. Pod utjecajem jezika tog saveza, makedonski je razvio
foneme /k j /, /g j / te /dz/ kojih u ostalim južnoslavenskim jezicima nema. No, iako u drugim jezicima nema fonema /dz/, fon
postoji, te je izgovorna varijanta fonema /c/ u nekim okruženjima (v. s. 3).
7. Zaključak
Na temelju podataka prikupljenih iz propisanih gramatika proučavanih jezika, vidljivo je da su južnoslavenski jezici
međusobno uvelike slični, a da postoje i razlike koje te jezike međusobno fonetski razlikuju. Usporednim prikazivanjem
sličnosti i razlika fonoloških i fonetskih sustava dovedeni su u „izravni kontakt“ te su prikazane temeljne razlike među
standardima tih jezika.
Nakon analize dolazimo do zaključka da su hrvatski i srpski fonološki sustavi u osnovi jednaki, dok u izgovoru uočavamo
stanovite razlike. U fonološkom sustavu makedonskog jezika, uočavamo određene razlike koje su nastale zbog arealnog
utjecaja grčkog, turskog i albanskog jezika.
Slovenski standardni jezik ima najveći broj izgovornih varijanti fonema. S obzirom na korijenski pravopis, u slovenskom
jeziku glasovne promjene se, prema mišljenju autora, uočavaju jasnije nego u ostalim jezicima, te je lakše izlučiti određene
foneme odnosno alofone.
Na kraju, važno je naglasiti kako je ovaj rad samo početna točka proučavanja međusobnih odnosa južnoslavenskih jezika te
može poslužiti za daljnja istraživanja. Istraživanje u ovom radu nije provedeno u punom opsegu, prikazuje samo dio mogućih
istraživanja na ovu temu.
Literatura:
S. Babić, D. Brozović, I. Škarić, S. Težak (2007): Glasovi i oblici hrvatskog književnog jezika
B. Bigoeski, T. Dimitrovski, K. Koneski, K. Tomev, R. Ugrinova-Skalovska (1969): Pravopis na makedonskiot literaturen
jazik, Izdavačko preprijatie „Prosvetno delo“, Skopje
D. Brozović: Fonologija hrvatskog standardnog jezika (str. 184.). In: Babić et al. (1991): Povijesni pregled, glasovi i oblici
hrvatskoga književnog jezika, Globus, Zagreb
Koneski, B. (1981): Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, del 1 i 2, Kultura, Skopje
P. Mrazović, Z. Vukadinović (1990): Gramatika srpskohrvatskog jezika za strance, Dobra vest, Novi Sad
M. Pešikan, J. Jerković, M. Pižurica (1993): Pravopis srpskoga jezika, Matica srpska, Novi Sad
Ž. Stanojčić, Lj. Popović (2002): Gramatika srpskoga jezika : udžbenik za I, II, III i IV razred srednje škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
S. Težak, S. Babić (2000): Gramatika hrvatskog jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb
Toporišič, Jože (2000): Slovnica slovenskega knjižnega jezika, Obzorja, Maribor
http://www.modrijan.si/ (20.12.2010.)