Ne preobražava li se taj dijamant u hitrog gramzivog pauka... (IHT, 11) Grad je mirisao na smokve, mirisao na jug i kornjače. (AIT, 21) Teško se navikavam na semafore... (AKK, 152) Udala se za Ibrahimbega... (SKP, 43) ...redovno dolazi da se raspita za Jasmina... (AKK, 143) Ogriješio sam o njega dušu. (SKP, 96) ...svjetlo skače i odbija se o druge površine. (TKI, 109) Dopuna u obliku instrumentalnog prijedložno-padežnog izraza Uz neke glagole dopuna dolazi u obliku instrumentalnog prijedložno-padežnog izraza. U njenom se sastavu mogu pojaviti prijedlozi s(a), za, nad i pod, naprimjer: ...zagrlih se s bratom... (SKP, 23) ...trebalo je samo da je suočim s tim nijemim svjedocima... (IHT, 39) Od tada je zaratio sa cijelom školom... (AKK, 27) On je taj za kim si tragala od postanka svijeta. (AKK, 63) Vi čeznete za lažnim anđelima, a mi za stvarnim demonima. (TKI, 120) Pazi Gabrijela, noćas je pravi trenutak da se zabrinemo nad sudbinom ove planete... (AKK, 182) Pod glagolima podrazumijevamo jednu od deset vrsta riječi. (Razg.) U navedenim konstrukcijama ova dopuna vrši funkciju daljeg objekta. Lokativna dopuna Lokativna se dopuna u bosanskom jeziku uvijek pojavljuje u obliku prijedložno-padežnog izraza pa nema potrebe u njen naziv dodavati neku dodatnu informaciju o tome. Zbog takvog njezina sastava ona je u dosadašnjim klasifikacijama dopuna smještana u okvir prijedložne dopune. Ova dopuna može sadržavati prijedloge o, u, na i po. Primjere lokativne dopune imamo u sljedećim iskazima: Kad smo, kao djeca, pričali o bićima nevidljivim... (SKP, 13) Ponovo počinjem da razmišljam o posljedicama... (SKP, 88) Uživao je u toj igri... (IHT, 32) Gotovo da sam počeo da uživam u kopanju. (AKK, 42) ...a koji se temeljio na činjenici da je Jasmin bio bolji matematičar i fizičar od mene. (AKK, 25) Ovdje miriše po jorgovanu. (Razg.) Lokativna dopuna vrši funkciju daljeg objekta. Zaključak U ovome radu cilj nam je bio pokazati kakav je u rečenici odnos između glagola i dopuna koje u svom sastavu sadrže prijedlog. Stanje u jeziku pokazuje da je bolje govoriti o dopunama u obliku prijedložno-padežnog izraza nego o prijedložnim dopunama, jer glagol ne određuje samo koji će mu prijedlog biti dopuna, već i oblik supstantiva koji će se pojaviti uz taj prijedlog. Dakle, konstrukcija prijedlog i supstantiv zajedno su dopuna glagolu. Ovdje su predstavljene i vrste supstantivnih dopuna u obliku prijedložno-padežnog izraza koje su uočene u analiziranom korpusu. Predstavljena bi tipologija mogla biti korisna prilikom izrade valencijskog rječnika. Izvori IHT – Horozović, Irfan (2004), Talhe ili Šedrvanski vrt, Civitas, Biblioteka Dani, Sarajevo AIT – Isaković, Alija (2004), Taj čovjek, Civitas, Biblioteka Dani, Sarajevo AKK – Kujović, Asmir (2002), Ko je zgazio gospođu Mjesec, 3. izdanje, Izdavačka kuća “Vrijeme”, Biblioteka “Nova osjećajnost”, Zenica SKP – Kulenović, Skender (2004), Ponornica, Civitas, Biblioteka Dani, Sarajevo TKI – Kulenović, Tvrtko (1994), Istorija bolesti, Sarajevo, Izdavačko preduzeće “Bosanska knjiga” Literatura 34 Djordjević, Miloje (1983), “Verbalphrase und Verbvalenz”, Julius Groos Verlag, Heidelberg Đorđević, Miloje, Erminka Zilić (2002), Satelliten des Verbs im Deutschen und im Bosnisch-/Kroatisch-/Serbischen. Beitrage zur kontrastiven Grammatik, Julius Groos Verlag, Tübingen Đukanović, Jovan, Urlich Engel, Pavica Mrazović, Hanna Popadić, Zoran Žiletić (1986), Kontrastive Grammatik Deutsch- Serbokroatisch, Institut za strane jezike i književnosti, Novi Sad Engel, Ulrich, Pavao Mikić (1983), “Valenz im Deutschen und im Serbokroatischen. Ein Vorschlag für kontrastive Beschreibung”, u: Djordjević, Miloje (1983), “Verbalphrase und Verbvalenz”, Julius Groos Verlag, Heidelberg, 197–255
35 Engel, Urlich (1994), Syntax der deutschen Gegenwartssprache, 3,. völlig neu bearbeitete Auflage, Erich Schmidt Verlag, Berlin Engel, Urlich (1996), Deutsche Grammatik, 3,. korrigierte Auflage, Julius Groos Verlag, Heidelberg Jahić, Dževad, Senahid Halilović, Ismail Palić (2000), Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica Lalević, Miodrag S. (1957), “O pojavama vezanim za glagolsku rekciju”, Naš jezik, n.s., VIII/7–10, Beograd, 251–258 Mrazović, Pavica, Zora Vukadinović (1990), Gramatika srpskohrvatskog jezika za strance, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci; Dobra vest, Novi Sad Samardžija, Marko (1986), “Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku”, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21, Zagreb, 1–32 Silić, Josip (1993), “Valentnost i sintaksa”, u: Filipović, Rudolf, ur., Kontrastivna analiza engleskog i hrvatskog jezika, 15–27, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Silić, Josip, Ivo Pranjković (2005), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga, Zagreb Stanojčić, Živojin, Ljubomir Popović (2004), Gramatika srpskoga jezika. Udžbenik za I, II, III i IV razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd Stevanović, Mihailo (1974), Savremeni srpskohrvatski jezik II, Drugo izdanje, Naučna knjiga, Beograd Šojat, Krešimir (2009), “Morfosintaktički razredi dopuna u Hrvatskom WordNetu”, Suvremena lingvistika, 35/68, 305–338, http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/viewFile/621/557, 11. 1. 2010. Tesnière, Lucien (1980), Grundzüge der strukturalen Syntax (Herausgegeben und übersetzt von Ulrich Engel), Klett-Cotta, Stutgart Žepić, Stanko (1975), “Gramatika zavisnosti i teorija valentnosti”, Suvremena lingvistika, 1975/11, http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/vievFile/358/269, 4. 5. 2008.
- Page 1 and 2: 1 Fiatal Szlavisták Budapesti Nemz
- Page 3 and 4: 3 Preface .........................
- Page 5 and 6: 5 Ивана Чанчар Фило
- Page 7 and 8: садржина или прибл
- Page 9 and 10: 9 Литература Вечерк
- Page 11 and 12: Isto tako, iz klasičnog razdoblja
- Page 13 and 14: onemogući prolazak zraka. Stoga ni
- Page 15 and 16: h/ odnosno /hr-/ za velarne zvukove
- Page 17 and 18: Literatura Izvori Anić, Vladimir.
- Page 19 and 20: ječnike imale zemlje sa sređenijo
- Page 21 and 22: 21 Susanne Behensky Paris-Lodron-Un
- Page 23 and 24: (встречаются в проа
- Page 25 and 26: 25 3.1.2. Арне Галис [Arne
- Page 27 and 28: Извори Ђ − Ђала НБ
- Page 29 and 30: ovplyvňuje, anuluje filter, ktorý
- Page 31 and 32: Bibliografia 31 Findra Ján (1998),
- Page 33: Zbog toga je naše mišljenje da up
- Page 37 and 38: 3. Novotvorjenke v spletnih oglasih
- Page 39 and 40: 39 Kristina Dragović Faculty of Ph
- Page 41 and 42: Predloško-padežne konstrukcije «
- Page 43 and 44: 43 PRAVI RECIPROCITET PSEUDO- RECIP
- Page 45 and 46: 45 Šema koja sledi prikazuje koji
- Page 47 and 48: 47 ruku pod ruku rame uz rame oči
- Page 49 and 50: 49 Kemmer, Suzanne. 1993. The middl
- Page 51 and 52: U primerima u kojima se imenica gla
- Page 53 and 54: Sam postupak otkucavanja sata u osn
- Page 55 and 56: 55 s vyprázdňovaním), okrajovo t
- Page 57 and 58: 57 Prílohy: Príloha č. 1: ZADANI
- Page 59 and 60: 59 debil, debilák 2 bukvica 1 čur
- Page 61 and 62: 61 internetu i u jezičnim korpusim
- Page 63 and 64: 63 Ивана Јањић Униве
- Page 65 and 66: 65 Македонски Румун
- Page 67 and 68: [dʝ], ono se izgovara lagano palat
- Page 69 and 70: 69 5.2. Makedonski Jednačenje po z
- Page 71 and 72: Izgleda da je jedina moguća forma
- Page 73 and 74: Agneš Domonkoši se u svojoj diser
- Page 75 and 76: 75 Nikolina Komorčec Filozofski fa
- Page 77 and 78: U predikatni proširak može se pre
- Page 79 and 80: Nina Zavašnik Karl-Franzens-Univer
- Page 81 and 82: 81 Stariji ljudi koriste (ali ne uv
- Page 83 and 84: 83 Оброк - это одна и
- Page 85 and 86:
Дури и Прокламациј
- Page 87 and 88:
Ослободената Србиј
- Page 89 and 90:
89 Библиографија: Bern
- Page 91 and 92:
kníh sú zachytené z rôznych geo
- Page 93 and 94:
93 György Rágyanszki Eötvös Lor
- Page 95 and 96:
Németh Orsolya PPKE-BTK Szlaviszti
- Page 97 and 98:
97 sytuacji. W świetle tego wszyst
- Page 99 and 100:
dokładnie taka sama jak powieść,
- Page 101 and 102:
Juliana Jovičić Filozofski Fakult
- Page 103 and 104:
103 Uočavamo da su se Vukovi napor
- Page 105 and 106:
Сања Златковић Фил
- Page 107 and 108:
107 Када говоримо о П
- Page 109 and 110:
109 Medtem ko ne smemo pozabiti na
- Page 111 and 112:
111 Romana Brajša, Ivana Perić Fi
- Page 113 and 114:
Dubrovnika, tako i ostalih dalmatin
- Page 115 and 116:
115 obiteljskim okolnostima koje su
- Page 117 and 118:
117 Kristina Posilović Filozofski
- Page 119 and 120:
119 kakav je Vetranovićev odnos pr
- Page 121 and 122:
121 prepleteni z različnimi dejstv
- Page 123 and 124:
123 Nikolina Kos Filozofski fakulte
- Page 125 and 126:
125 ZAKLJUČAK Na kraju ovog rada h
- Page 127 and 128:
Kanjoš u svom pripovijedanju iteka
- Page 129 and 130:
H i 129 Tímea Mérai Eötvös Lor
- Page 131 and 132:
H i 131 В останній стр
- Page 133 and 134:
133 Alma Várkonyi Filozofska fakul
- Page 135 and 136:
4. Povzetek Model najnovejše slove
- Page 137 and 138:
pismu prepoznaje se i postupak post
- Page 139 and 140:
H i 139 Елена Гришева
- Page 141 and 142:
H i 141 два века, която
- Page 143 and 144:
na koji način ne može biti dovede
- Page 145 and 146:
145 Kornelia Gass Universität Wien
- Page 147 and 148:
147 Bibliografija: Ljubisav Andrić
- Page 149 and 150:
149 Kraj dogajanja je geografsko pr
- Page 151 and 152:
151 Matija Ivačić Filozofski faku
- Page 153 and 154:
Heterotopija kao sustav 153 Dotaknu
- Page 155 and 156:
155 „Nije baš tako - primeti na
- Page 157 and 158:
157 Kristó Sándor Szegedi Tudomá
- Page 159 and 160:
159 Стоит сказать не
- Page 161 and 162:
antropomorfnou personážou, známo
- Page 163 and 164:
Aby sme však nezostali pri dokazov
- Page 165 and 166:
165 Zsófia Vatali Filozofska fakul
- Page 167 and 168:
167 Zbirka vsebuje enajst kratkih z