o/: mnogo (mnoštvo), dosta, obilan, golem, gomila, horda, ogroman, glomazan, gorostas, golijat, grdosija, pozamašan, unosan, prostran, orijaš, gromada, horendan, enorman, kolosalan, korpulentan, robustan itd. Na ovim primjerima vidimo da se uz /o/ često koristi i /g/. Ova dva fonema također se koriste da se izrazi da je netko, osim što je velik, ujedno i nelijep, ali i nepristojan: vrag, čudovište, zlobnik, demon, sotona, gadan, grd (grdoba), grub, ogavan, oduran, degutantan, rugoba, grozan, monstrum, prost, rogobatan. Za debele osobe također se može koristiti vokal /u/: bucmast, punašan, bublast. Međutim, pomoću /o/ također možemo izraziti jedan manji dio neke veće cjeline: komad, dio, odlomak, ploška, bokun (dijalektalno), krhotina, zalogaj, što opet unosi pomutnju u naš sustav. O ovom pitanju nužna su daljnja istraživanja stoga ćemo se suzdržati od nekih konkretnih zaključaka. 6.1. Rasprava 16 Uspoređivanjem fonestema hrvatskog jezika otkrivenih u ovom radu s fonestemima engleskog jezika ne otkrivamo prevelikih sličnosti. Navodimo samo nekoliko primjera. Dok engleski ima mnogo načina za izražavanje kretanja (koristeći uglavnom dvoslovne fonesteme), za hrvatski smo otkrili samo jedan najčešći način, pomoću /r/. Nadalje, rekli smo da se u engleskom odnos svijetlo-tamno izriče pomoću vokala /i/ odnosno /u/. Međutim, za hrvatski smo vidjeli da se taj odnos izriče konsonantima /s/ ili /z/ odnosno /m/. Sadowski (2001: 76) tvrdi da /l/ u engleskom općenito znači lakoću nečega (npr. lakoću kretanja). U hrvatskom smo vidjeli da se /l/ koristi upravo u suprotnom smislu, za izražavanje nestabilnosti (npr. na nogama). S ovakvim primjerima mogli bismo u nedogled. Nadalje, rekli smo da je 91% engleskih riječi na /sl-/ simbolično po prirodi. Nešto slično mogli bismo reći za hrvatski fonem /r/. Naravno, ne možemo reći konkretnu brojevnu vrijednost, međutim, vidjeli smo da se pomoću njega može izreći širok raspon značenja, od kretanja, brzine, imitacije zvukova, neugodnosti itd. Razlog tome je specifičnost njegove tvorbe. Postoji nekoliko vrsta /r/ ovisno o intenzitetu titranja jezika prilikom tvorbe tog fonema. Iako se navedena značenja na prvi pogled razlikuju, autor teksta je mišljenja da su sva ona međusobno povezana. U 3. poglavlju iznijeli smo klasifikaciju odnosa između vrste konsonanta i radnje koju taj konsonant simbolizira koju donose Carter i Nash (1990). Zbog razloga preglednosti donosimo ju još jednom: (a) zvučni suglasnici simboliziraju glasniji, teži, puniji zvuk, dok bezvučni suglasnici simboliziraju tiši, laganiji, tanji zvuk; (b) okluzivi simboliziraju perkusivne zvukove (udaranje, lupanje itd.); (c) frikativi i afrikate simboliziraju frikciju (grebanje, šištanje itd.); (d) nazali i aproksimanti simboliziraju protočnost zvuka ili radnje. S obzirom na naše rezultate, u hrvatskom bi vrijedila samo izjava b). Vidjeli smo da se nekakav udarac izražava pomoću okluziva /t/ i /p/. Što se tiče izjave a), vidjeli smo da je najčešći način izražavanja zvukova, pogotovo visokih, fonem /k/ koji je bezvučni fonem. Što se tiče ostalih fonema za oponašanje zvukova, ne postoji razlika u upotrebi s obzirom na to je li zvuk visok ili nizak, glasniji ili tiši itd. Što se tiče izjave /c/, vidjeli smo da se frikcija u hrvatskom izražava fonemom /r/. Sve u svemu, ne može se reći da je hrvatski nesimboličan jezik. I na kraju, nužna je jedna napomena. Već smo napomenuli da bi ova tema spadala pod područje psiholingvistike i kao takva je dosta subjektivna, odnosno razlikuje se od govornika do govornika. Drugim riječima, u glavi jednog govornika može postojati jedan odnos dok u glavi drugog govornika može postojati sasvim drugačiji odnos. Primjere koje je autor ovog teksta protumačio na svoj način neki drugi govornik možda bi protumačio na svoj način. Isto tako smo vidjeli da se neki fonemi javljaju nekoliko puta u različitim kontekstima. Stoga je i tu nužna daljnja sistematizacija. Međutim, jedno je ipak neosporno: nekakav odnos između fonema i značenja u hrvatskom jeziku ipak postoji. Na nama je da ga dalje definiramo. 7. Zaključak Mnogobrojnost navedenih primjera pokazuje da fonetski simbolizam (odnosno, konkretnije rečeno, fonestezija) zaista postoji u hrvatskom jeziku kao tvorbeni proces. Dokazali smo postojanje nekoliko alomorfa koji su fonestetske prirode. Međutim, također je vidljivo da se konkretni fonestemi razlikuju od, primjerice, fonestema u engleskom jeziku što nije iznenađujuće budući da je fonestezija, kao i zvučni simbolizam općenito, rezultat percepcije pojedinca i kulture. Kako se razlikuju kulture tako se razlikuju i obrasci fonetskog simbolizma. Stoga je lako moguće da se neki univerzalni fonestem nikada neće ni pronaći; međutim, na dobrom smo putu da pronađemo barem djelomično univerzalne obrasce, kao što je gorespomenuti Jakobsonov primjer 'mama' i 'papa' ili neki deiktički elementi ili pak izražavanje prepreka pomoću okluziva. Ovaj rad nastojao je pružiti preliminarni uvid u obrasce zvučnog simbolizma, odnosno fonestezije u hrvatskom jeziku. Svjesni smo nedostataka metode koje smo koristili te ovim putem pozivamo potencijalne istraživače na daljnju razradu ove teme. Kako bi se utvrdilo stvarno stanje u jeziku, moraju se provesti dodatna istraživanja psiholingvističkog tipa (odnosno ispitivanja stavova govornika jezika). Neke od potencijalnih metoda opisane su u 2. poglavlju. Također se u obzir mora uzeti i etimologija određenih riječi kako bi se utvrdilo je li nastala promjena u značenju te je li uzrok toj promjeni sam fenomen zvučnog simbolizma. Sve u svemu, predstoji nam još mnogo posla.
Literatura Izvori Anić, Vladimir. 2003. Veliki rječnik hrvatskog jezika. Zagreb: Novi Liber Barić, Eugenija et al. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga Šarić, Ljiljana i Wittschen, Wiebke, ur. 2008. Rječnik sinonima hrvatskog jezika. Zagreb: Jesenski i Turk 17 Literatura Carter, R. i Nash, W. 1990. Seeing Through Language: A Guide to Styles of English Writing. Oxford: Blackwell Crystal, David i Davy, Derek. 1969. Investigating English Style. London: Longmans, Green Crystal, David. 1998. Sound Symbolism. U: The Cambridge Encyclopedia of Language. 174-5. [2.izd.]. Cambridge: Cambridge University Press De Saussure, Ferdinand. 2000. Tečaj opće lingvistike. Zagreb: ArTresor: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Fischer, Andreas. 1999. What, if Anything, is Phonological Iconicity?. U: Form Miming Meaning: Iconicity in Language and Literature, ur. Max Nänny i Olga Fischer, 123-34. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. Jakobson, Roman. 1962. Why Mama and Papa? U: Selected Writings, Vol. 1: Phonological Studies, 538-45. The Hague: Mouton de Gruyter Jakobson, Roman, and Linda R. Waugh. 1987. The Sound Shape of Language. Berlin/New York/Amsterdam: Mouton de Gruyter. Jespersen, Otto. 1922. Language: its nature, development and origin. London: George Allen and Unwin Ltd. Jespersen, Otto. 1933. Symbolic Value of the Vowel /i/. U: Selected Writings of Otto Jespersen. 287-300. 2. izd. [2010]. New York: Routledge Johnson, R. C. 1967. Magnitude symbolism of English words. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior 6, 508–511. Masuda, Keiko. 2007. The Physical Basis for Phonological Iconicity. U: Insistent Images: Iconicity in Language and Literature 5, ur. Elzbieta Tabakowska, Christina Ljungberg i Olga Fischer, 57-72. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. Newman, Stanley. 1933. Further Experiments in Phonetic Symbolism. American Journal of Psychology 45: 53-75. Platon. 1976. Kratil. Zagreb: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu Reay, I.E. 1994. Sound Symbolism. U: The Encyclopedia of Language and Linguistics. Vol. 8. 531-9. Oxford: Pergamon Press Sadowski, Piotr. 2001. The Sound as an Echo to the Sense: The Iconicity of English gl-words. U: The Motivated Sign: Iconicity in Language and Literature 2, ur. Olga Fischer i Max Nänny, 69-88. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. Sadowski, Piotr. 2003. From Signal to Symbol: Towards a systems typology of linguistic signs. U: From Sign to Signing: Iconicity in Laguage and Literature 3, ur. Wolfgang G. Müller i Olga Fischer, 411-23. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. Sapir, Edward. 1929. A Study in Phonetic Symbolism. Journal of Experimental Psychology 12: 225-39.
- Page 1 and 2: 1 Fiatal Szlavisták Budapesti Nemz
- Page 3 and 4: 3 Preface .........................
- Page 5 and 6: 5 Ивана Чанчар Фило
- Page 7 and 8: садржина или прибл
- Page 9 and 10: 9 Литература Вечерк
- Page 11 and 12: Isto tako, iz klasičnog razdoblja
- Page 13 and 14: onemogući prolazak zraka. Stoga ni
- Page 15: h/ odnosno /hr-/ za velarne zvukove
- Page 19 and 20: ječnike imale zemlje sa sređenijo
- Page 21 and 22: 21 Susanne Behensky Paris-Lodron-Un
- Page 23 and 24: (встречаются в проа
- Page 25 and 26: 25 3.1.2. Арне Галис [Arne
- Page 27 and 28: Извори Ђ − Ђала НБ
- Page 29 and 30: ovplyvňuje, anuluje filter, ktorý
- Page 31 and 32: Bibliografia 31 Findra Ján (1998),
- Page 33 and 34: Zbog toga je naše mišljenje da up
- Page 35 and 36: 35 Engel, Urlich (1994), Syntax der
- Page 37 and 38: 3. Novotvorjenke v spletnih oglasih
- Page 39 and 40: 39 Kristina Dragović Faculty of Ph
- Page 41 and 42: Predloško-padežne konstrukcije «
- Page 43 and 44: 43 PRAVI RECIPROCITET PSEUDO- RECIP
- Page 45 and 46: 45 Šema koja sledi prikazuje koji
- Page 47 and 48: 47 ruku pod ruku rame uz rame oči
- Page 49 and 50: 49 Kemmer, Suzanne. 1993. The middl
- Page 51 and 52: U primerima u kojima se imenica gla
- Page 53 and 54: Sam postupak otkucavanja sata u osn
- Page 55 and 56: 55 s vyprázdňovaním), okrajovo t
- Page 57 and 58: 57 Prílohy: Príloha č. 1: ZADANI
- Page 59 and 60: 59 debil, debilák 2 bukvica 1 čur
- Page 61 and 62: 61 internetu i u jezičnim korpusim
- Page 63 and 64: 63 Ивана Јањић Униве
- Page 65 and 66: 65 Македонски Румун
- Page 67 and 68:
[dʝ], ono se izgovara lagano palat
- Page 69 and 70:
69 5.2. Makedonski Jednačenje po z
- Page 71 and 72:
Izgleda da je jedina moguća forma
- Page 73 and 74:
Agneš Domonkoši se u svojoj diser
- Page 75 and 76:
75 Nikolina Komorčec Filozofski fa
- Page 77 and 78:
U predikatni proširak može se pre
- Page 79 and 80:
Nina Zavašnik Karl-Franzens-Univer
- Page 81 and 82:
81 Stariji ljudi koriste (ali ne uv
- Page 83 and 84:
83 Оброк - это одна и
- Page 85 and 86:
Дури и Прокламациј
- Page 87 and 88:
Ослободената Србиј
- Page 89 and 90:
89 Библиографија: Bern
- Page 91 and 92:
kníh sú zachytené z rôznych geo
- Page 93 and 94:
93 György Rágyanszki Eötvös Lor
- Page 95 and 96:
Németh Orsolya PPKE-BTK Szlaviszti
- Page 97 and 98:
97 sytuacji. W świetle tego wszyst
- Page 99 and 100:
dokładnie taka sama jak powieść,
- Page 101 and 102:
Juliana Jovičić Filozofski Fakult
- Page 103 and 104:
103 Uočavamo da su se Vukovi napor
- Page 105 and 106:
Сања Златковић Фил
- Page 107 and 108:
107 Када говоримо о П
- Page 109 and 110:
109 Medtem ko ne smemo pozabiti na
- Page 111 and 112:
111 Romana Brajša, Ivana Perić Fi
- Page 113 and 114:
Dubrovnika, tako i ostalih dalmatin
- Page 115 and 116:
115 obiteljskim okolnostima koje su
- Page 117 and 118:
117 Kristina Posilović Filozofski
- Page 119 and 120:
119 kakav je Vetranovićev odnos pr
- Page 121 and 122:
121 prepleteni z različnimi dejstv
- Page 123 and 124:
123 Nikolina Kos Filozofski fakulte
- Page 125 and 126:
125 ZAKLJUČAK Na kraju ovog rada h
- Page 127 and 128:
Kanjoš u svom pripovijedanju iteka
- Page 129 and 130:
H i 129 Tímea Mérai Eötvös Lor
- Page 131 and 132:
H i 131 В останній стр
- Page 133 and 134:
133 Alma Várkonyi Filozofska fakul
- Page 135 and 136:
4. Povzetek Model najnovejše slove
- Page 137 and 138:
pismu prepoznaje se i postupak post
- Page 139 and 140:
H i 139 Елена Гришева
- Page 141 and 142:
H i 141 два века, която
- Page 143 and 144:
na koji način ne može biti dovede
- Page 145 and 146:
145 Kornelia Gass Universität Wien
- Page 147 and 148:
147 Bibliografija: Ljubisav Andrić
- Page 149 and 150:
149 Kraj dogajanja je geografsko pr
- Page 151 and 152:
151 Matija Ivačić Filozofski faku
- Page 153 and 154:
Heterotopija kao sustav 153 Dotaknu
- Page 155 and 156:
155 „Nije baš tako - primeti na
- Page 157 and 158:
157 Kristó Sándor Szegedi Tudomá
- Page 159 and 160:
159 Стоит сказать не
- Page 161 and 162:
antropomorfnou personážou, známo
- Page 163 and 164:
Aby sme však nezostali pri dokazov
- Page 165 and 166:
165 Zsófia Vatali Filozofska fakul
- Page 167 and 168:
167 Zbirka vsebuje enajst kratkih z