Fiatal Szlavisták Budapesti Nemzetközi Konferenciája I.

Zbog toga je naše mišljenje da upravni glagol ne određuje samo koji će mu prijedlog biti dopuna, već i padež supstantivne
riječi koja je obavezna dopuna tom prijedlogu. Da u slučajevima kad se jedan prijedlog može pojavljivati s više različitih
padeža “taj predlog odista nije onaj upravljač oblikom imenice nego nešto van te veze, van padeža s predlogom”, ukazao je i
Lalević (1957: 251). Ako je to tako (a navedeni nas primjeri u to uvjeravaju), onda je cijela konstrukcija prijedlog + supstantiv
dopuna glagolu. Zato nećemo govoriti o prijedložnoj (prepozicionalnoj) dopuni, već o dopuni u obliku prijedložno-padežnog
izraza.
Takav pristup omogućava da se „prijedložna dopuna“ podijeli na više vrsta s obzirom na padež u kome se javlja supstantiv
koji dolazi uz prijedlog, a u klasifikaciji se otvara mjesto i za lokativnu dopunu, koja je uvijek prije registrirana kao prijedložna.
Osim preciznosti opisa i mogućnosti za izdvajanje lokativne dopune, takav pristup ima i jednu praktičnu prednost. Broj
padeža koji se mogu pojaviti kao dopuna prijedlogu u savremenom je jeziku poznat i mali. U okviru svake dopune u obliku
prijedložno-padežnog izraza može se vršiti podjela prema prijedlogu tako da takva podjela neće biti manje precizna od
prethodno opisane. Ako bi se desilo, a to je sasvim moguće, da se u našem korpusu neki prijedložno-padežni izraz u službi
dopune uopće ne pojavi, a pojavi se u nekom opsežnijem korpusu, sama klasifikacija manje trpi ako se takav element dodaje na
što nižem nivou i u što manjim postojećim cjelinama. Zbog navedenih prednosti, u ovom ćemo radu prijedložnoj dopuni
pristupiti na ovaj način.
Naše istraživanje pokazuje da u bosanskom jeziku postoji pet vrsta dopuna u obliku prijedložno-padežnog izraza, a to su
dopuna u obliku genitivnog, dativnog, akuzativnog i instrumentalnog prijedložno-padežnog izraza te lokativna dopuna.
Dopuna u obliku genitivnog prijedložno-padežnog izraza
U bosanskom jeziku većina prijedloga (više od pedeset) može imati dopunu u genitivu (usp. Jahić – Halilović – Palić 2000:
298). Međutim, rijetko koji genitivni prijedložno-padežni izraz vrši funkciju supstantivne dopune glagolu. Oni obično dožive
funkcionalnu preobrazbu tipa S>Adv (usp. Jahić – Halilović – Palić 2000: 335–336) i uz glagole se pojavljuju kao dodaci ili
kao adverbijalne dopune.
Ipak, postoje određeni glagoli koji otvaraju mjesto genitivnom prijedložno-padežnom izrazu sa supstantivnim značenjem.
Pošto se ovi izrazi ne mogu pojaviti sa supstantivnim značenjem uz svaki glagol, možemo za njih ustvrditi specifičnost za
potklasu i proglasiti ih vrstom dopuna. Ove dopune vrše službu daljeg objekta.
Najčešće se javljaju u obliku genitiva s prijedlogom od, naprimjer:
...ja bježim od svega, i od svojih spasilaca, i od manevarke... (SKP, 14)
I ponovo jeo i strahovao i drhtao i zazirao od drugoga. (AIT, 53)
Jer, pazi, Gabrijela, sve zapravo zavisi od kompozicije... (AKK, 185)
Osim prijedloga od, u sastavu ove dopune mogu se pojaviti i prijedlozi do, oko, iz i protiv, naprimjer:
Oni drže do vjere i običaja. (Razg.)
On mi pomaže oko zadaće. (Razg.)
Roman nije proizašao iz knjige... (TKI, 105)
Glasam protiv tebe. (Razg.)
Dopuna u obliku dativnog prijedložno-padežnog izraza
Ova se dopuna pojavljuje u službi daljeg objekta. Otvara joj mjesto mali broj glagola.
Najčešće se javlja s prijedlogom prema, često i uz obaveznu načinsku adverbijalnu dopunu, naprimjer:
...i kako se drži prema ljudima. (SKP, 48)
...postupio bih prema njemu gore nego onda u Kairu. (SKP, 101)
Lijepo se ponašaju prema meni. (Razg.)
Izuzetno se rijetko u sastavu ove dopune pojavljuje prijedlog ka, naprimjer:
Mama i tata su krivi za sve, jer me stalno podstiču da težim ka materijalnim zadovoljstvima... (AKK, 140)
Ostale dativne prijedložno-padežne konstrukcije doživljavaju funkcionalnu preobrazbu i ne pojavljuju se kao supstantivne
dopune.
Dopuna u obliku akuzativnog prijedložno-padežnog izraza
33
U Gramatici bosanskoga jezika (Jahić – Halilović – Palić 2000: 298–299) navode se tri prijedloga koji se dopunjuju
isključivo akuzativom (kroz/a/, niz/a/, uz/a/) i prijedlozi mimo, među, nad, pod, pred, na, o, po, u i za, koji se mogu dopuniti
akuzativom i još nekim padežom ili padežima. Konstrukcije s akuzativom i ovim prijedlozima u rečenici nekad se pojavljuju i
kao supstantivne dopune. Tad vrše funkciju daljeg objekta.
Ova dopuna može u svom sastavu imati prijedloge u, na, za i o, naprimjer: