21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Ne mo`e da se tvrdi deka site lu|e se samo zli. Toa {to pod<br />

opredelni okolnosti ~ovekot mo`e da bide vo sostojba da ma~i drug<br />

~ovek ne z<strong>na</strong>~i deka toa sekoj bi go storil... ^ovekot e sklon kon gre-<br />

{ki (sekoj ~ovek gre{i). Pol Riker veli: "[to mislime koga ~ovekot<br />

go <strong>na</strong>rekuvame fali~en? Vo su{ti<strong>na</strong> slednovo: deka mo`nosta od vr{ewe<br />

moralno zlo e sostaven del <strong>na</strong> ~ovekovata konstitucija." Da se bide<br />

~ovek z<strong>na</strong>~i da se ima mo`nost od pravewe zlo, no iako toa e samo mo`nost,<br />

pobrgu odo{to nu`nost, takvoto upatuvawe <strong>na</strong> ~ovekovavta konstitucija<br />

ne mo`e da funkcionira kako izgovor - vo kraj<strong>na</strong> linija<br />

mo`e da bide samo del od objasnuvawe... Antropologijata ka`uva deka<br />

site sme vo sostojba da pravime zlo, da gre{ime, a etikata ne obvinuva<br />

{to gre{ime sekoga{ koga toa go pravime - zatoa {to pokraj se imame<br />

i mo`nost da ne pravime zlo... Samo onoj koj mo`e da bide vinoven<br />

(kriv) mo`e da bide nevin (prav, nedol`en) - zatoa strogo zemeno nitu<br />

novoren~eto ne e nevino, bidej}i ne mo`e da pogre{i vo moral<strong>na</strong> smisla.<br />

Nevinosta e sostojba koja mu pripa|a <strong>na</strong> moralniot domen, no koja<br />

nikoga{ ne postoi vo ~ist oblik. ^ista vi<strong>na</strong> i ~ista nevinost se idealizacii<br />

me|u koi site se <strong>na</strong>o|ame - site sme vinovni i site sme nevini,<br />

no vo razli~ni stepeni. Vo religiozno jazi~no ruvo mo`e vo izvesno<br />

pravo da ka`eme deka site sme gre{nici. Site sme gre{nici - ne zatoa<br />

{to <strong>na</strong>sledivme grevot, tuku zatoa {to site nekoga{ ne{to sme zgre-<br />

{ile.<br />

[to se odnesuva do pra{aweto za sposobnosta za vr{ewe zlo,<br />

moj stav e deka sekoj e sposoben za zlo. Na pra{aweto zo{to? <strong>na</strong>jkratok<br />

odgovor e zatoa {to polesno e da se pravi zlo, otkolku dobro. 98 Vo<br />

ovaa smisal mo`ebi donekade e vo pravo Bodler koga veli: "Zlostorot<br />

sprema koj `ivotnoto <strong>na</strong>re~eno ~ovek razvilo sklonost u{te vo maj~i<strong>na</strong>ta<br />

utroba, vo svojata <strong>na</strong>jdlaboka su{ti<strong>na</strong> pretstavuva ne{to prirodno.<br />

Nasproti toa, da se pravat dobri dela e neprirodno, <strong>na</strong>tprirodno,<br />

za{to odsekoga{ i kaj site <strong>na</strong>cii postoela potreba za bogovi i proroci<br />

koi }e go vospituvaat `ivotnoto <strong>na</strong>re~eno ~ovek i zo{to ~ovekot<br />

sam po sebe ne bi bil kadar da go otkrie dobroto. Zloto go vr{ime bez<br />

<strong>na</strong>por, prirodno, neizbe`no, dobroto sekoga{ e rezultat <strong>na</strong> sposobnostite."<br />

99 Nakratko - za da bide{ dobar treba da u~i{. Za da bide{ zol<br />

ne ti treba nikakva uka.<br />

Interesot e toa {to ~ovekot go pravi i dobar i lo{. Za onie<br />

pak, koi po sevo ova osta<strong>na</strong> neubedeni, prigotviv test za samoproverka<br />

od prisustvo <strong>na</strong> sopstvenoto zlo. Testot se sostoi vo ednostavno razmisluvawe<br />

za toa {to jas, ti ili toj li~no bi <strong>na</strong>pravile za sebe, za<br />

svoite <strong>na</strong>jbliski, a {to za svojot <strong>na</strong>rod ili i ~ove{tvoto:<br />

120<br />

98<br />

Svensen, L. <strong>Filozofija</strong> zla, str, 14<br />

99<br />

Navedeno spored Svensen, L. op. cit str, 101.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!