21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

G l a va II<br />

TEORIJA NA POZITIVNOTO PRAVO I PRAVDATA<br />

1. Sekoj koj vo osnova saka da se dobli`i do su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pravniot<br />

pozitivizam se ~ini deka toa mo`e <strong>na</strong>jednostavno da go stori ako<br />

se potseti <strong>na</strong> glavnite razliki so doktri<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> prirodnoto pravo. Vo<br />

taa smisla slobodno mo`e da se ka`e:<br />

1 0 Prirodnoto pravo ne se sozdava, tuku se otkriva. Toa pravo<br />

ne e ne{to {to zavisi od slobodniot izbor <strong>na</strong> ~ovekot, tuku <strong>na</strong> vistinskoto<br />

z<strong>na</strong>ewe za toa {to e dobro za ~ovekot i za politi~kata zaednica<br />

Pozitivnoto pravo se sozdava.<br />

2 0 Prirodnopravnite definicii <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> za predmet <strong>na</strong> svoeto<br />

izu~uvawe go imaat sekoe pravilo koe ja <strong>na</strong>so~uva dejnosta (storuvaweto<br />

ili propu{taweto) <strong>na</strong> lu|eto.<br />

- Pravnite pozitivistite go imaat <strong>na</strong> um samo praviloto koe go<br />

propi{uva vrhov<strong>na</strong>ta vlast i koe e potkrepeno so dr`av<strong>na</strong> prisilba.<br />

3 0 Prirodnopravnite misliteli ne gi interesira formata, tuku<br />

pred sî sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> prav<strong>na</strong>ta norma, i toa ne kakva bilo sodr`i<strong>na</strong>,<br />

tuku samo o<strong>na</strong>a koja e legitimen predmet <strong>na</strong> moralot. Na prirodnoprav<strong>na</strong>ta<br />

teorija ne í se predmet <strong>na</strong> interes moralno indiferentnite<br />

ne{ta (vo koi ne se prepoz<strong>na</strong>va dobroto ili zloto i ottamu za koi ne<br />

sudime od stojali{te <strong>na</strong> postojnite moralni merila) i koi obi~no se<br />

rabota <strong>na</strong> konvencija (<strong>na</strong> primer, normata koja ja spomenuva Aristotel,<br />

spored koja treba da se `rtvuva ed<strong>na</strong> ovca <strong>na</strong>mesto dve kozi, ili propisot<br />

koj im <strong>na</strong>laga <strong>na</strong> voza~ite da ja koristat des<strong>na</strong>ta stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> patot).<br />

Nakratrko, teoreti~arite <strong>na</strong> prirodnoto pravo se zanimavaat<br />

samo so takvi normi so koi e za{titeno nekoe moralno dobro i koi<br />

kako takvi ja dopiraat <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata sovest.<br />

Pravnite pozitivisti voop{to ne se vpu{taat vo sodr`i<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> pravnite normi, tuku edinstveno gi intresira nivnoto va`ewe,<br />

odnosno <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> koj se obezbeduva niv<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> i iznuduva pokornosta<br />

<strong>na</strong> onie koi odbivaat da se odnesuvaat spored niv. I dokolku<br />

utvrdat deka sankcijata za povreda <strong>na</strong> nekoja norma vo kraj<strong>na</strong> linija ja<br />

primenuva suvere<strong>na</strong>ta dr`av<strong>na</strong> vlast, takvata norma za niv, nezavisno<br />

od sodr`i<strong>na</strong>ta koja mo`e da ja ima, nesomneno e prav<strong>na</strong>.<br />

4 0 Za jus<strong>na</strong>turalizmot, jurisprudencijata (prav<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>uka) ima<br />

preskritiv<strong>na</strong> funkcija - da propi{uva (kako treba da bide). Prirodnopravnite<br />

pisateli <strong>na</strong>stojuvaat da go utvrdat sredi{noto, su{tinskoto<br />

z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong> poimot <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> za potem da go koristat kako merilo koe<br />

treba oddel<strong>na</strong> norma da go dostigne za da mo`e da se <strong>na</strong>re~e pravo.<br />

537

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!