Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

stve<strong>na</strong> tehnika, a ne problem <strong>na</strong> moralot: <strong>na</strong>ukata za pozitivnoto pravo<br />

mora da se razlikuva od filozofijata <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>. Ako <strong>pravoto</strong> i pravdata<br />

se identificiraat, ako samo pravedniot poredok se <strong>na</strong>re~e pravo,<br />

op{testveniot poredok koj e pretstaven kako pravo vo isto vreme e<br />

pretstaven kako praveden, a toa z<strong>na</strong>~i deka e moralno opravdan. Tendencijata<br />

da se ized<strong>na</strong>~at <strong>pravoto</strong> i pravdata e tendencija da se opravda<br />

postojniot op{testven poredok. Toa e politi~ka, a ne <strong>na</strong>u~<strong>na</strong> tendencija.<br />

So ogled <strong>na</strong> taa tendencija, usilbata <strong>pravoto</strong> i pravdata da se posmatraat<br />

kako dva razli~ni problemi doveduva do somnenie istovremeno<br />

da se odbie i baraweto pozitivnoto pravo da bide pravedno. Toa barawe<br />

e o~igledno samo po sebe, me|utoa {to vsu{nost toa z<strong>na</strong>~i - toa e<br />

drugo pra{awe. Vo sekoj slu~aj ~istata teorija <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> 1056 nitu <strong>na</strong><br />

eden <strong>na</strong>~in ne mu se protivi <strong>na</strong> barawata za pravedno pravo koga izjavuva<br />

deka ne e <strong>na</strong>dle`a<strong>na</strong> da odgovori <strong>na</strong> pra{aweto dali postoe~koto<br />

pravo e pravedno ili ne, i <strong>na</strong> pra{aweto vo {to se sostojat osnovnite<br />

elementi <strong>na</strong> pravdata. ^istata teorija <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> kako <strong>na</strong>uka, ne mo`e<br />

da odgovori <strong>na</strong> toa pra{awe, za{to <strong>na</strong> toa pra{awe voop{to ne mo`e<br />

<strong>na</strong>u~no da se odgovori. 1057<br />

[to z<strong>na</strong>~i, vsu{nost, koga }e se ka`e deka pravniot potredok e<br />

praveden? Toa z<strong>na</strong>~i deka toj poredok regulira povedenie <strong>na</strong> lu|eto<br />

taka {to so takvoto regulirawe da bidat zadovolni site lu|e, {to }e<br />

1056<br />

^istata teorija <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> <strong>na</strong> Kelzen, ne e ni{to drugo tuku do<br />

krajnost dovede<strong>na</strong> teorijata <strong>na</strong> pravnot pozitivizam, koja poradi o<strong>na</strong> {to vo<br />

<strong>pravoto</strong> e normativno, svesno gi zapostavuva site osta<strong>na</strong>ti elementi posebno<br />

sociolo{kite i vrednosnite, a osobeno idejata <strong>na</strong> pravdata. Me|utoa za razlika<br />

od Ostin, koj va`eweto i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> go vrza za suvere<strong>na</strong>ta<br />

vlast koja so svojot monopol <strong>na</strong> sila e pove}e od vistinksi fakt, Kelzen<br />

oti{ol ~ekor po<strong>na</strong>tamu. Negoviot praven pozitivizam pove}e ne se zasnova<br />

vrz objektiv<strong>na</strong>ta stvarnost, tuku vrz ed<strong>na</strong> metodolo{ka primesa; ne vrz fakti,<br />

tuku vrz ednostav<strong>na</strong> pretpostavka - osnov<strong>na</strong>ta norma. Vo v<strong>na</strong>tre{noto pravo<br />

osnov<strong>na</strong>ta norma e zapoved deka treba da se odnesuvame taka kako {to opredelile<br />

tvorcite <strong>na</strong> ustavot ili organite koi tie gi delegirale, a vo me|u<strong>na</strong>rodnoto<br />

pravo toa e <strong>na</strong>~eloto pacta sunt servanda. Na toj <strong>na</strong>~in pravniot poredok<br />

se pojavuva kako hierarhiski ustroen sistem vo koj sekoj element ja izveduva<br />

svojata validnost od osnov<strong>na</strong>ta norma. ^avo{ki, K. Uvod u pravo I, str. 36.<br />

1057<br />

Koga ova u~ewe e <strong>na</strong>re~eno ~ista teorija <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> se misle{e<br />

deka toa e oslobodeno od site elementi koi mu se tu|i <strong>na</strong> specifi~niot metod<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>ukata ~ija edinstve<strong>na</strong> cel e da go soz<strong>na</strong>e <strong>pravoto</strong>, a ne da go sozdava. Naukata<br />

treba da go opi{e predmetot takov kakov {to toj <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> î, a ne da<br />

propi{e kakov treba ili ne treba da bide od aspekt <strong>na</strong> nekoj secifi~en sud <strong>na</strong><br />

vrednosti. Poslednoto e problem <strong>na</strong> politikata i kako takov, se odnesuva <strong>na</strong><br />

ve{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> vladeewe, ed<strong>na</strong> aktivnost koja e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> <strong>na</strong> vrednosti, a ne e<br />

predmet <strong>na</strong> <strong>na</strong>ukata koja e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> kon stvarnosta. Kelzen, H. Op{ta teorija<br />

prava i dr`ave, Arhiv za pravne i dru{tvene <strong>na</strong>uke, Beograd, 1951,str.13.<br />

547

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!