Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

krimi<strong>na</strong>cija (ed<strong>na</strong>kvost <strong>na</strong> {ansite). Ed<strong>na</strong>kvosta, pak za dr`avata z<strong>na</strong>-<br />

~i: a) <strong>na</strong>metnuvawe preku <strong>pravoto</strong> <strong>na</strong> {to i da e {to ja sopira slobodata<br />

i b) vozdr`uvawe od diskrimi<strong>na</strong>cija (odnosno, otvorenost i dostapnost<br />

pod isti uslovi <strong>na</strong> site <strong>na</strong> sekoja polo`ba vo op{testvoto). 1204<br />

4 0 Utilitaristi~ki koncept. Osnova <strong>na</strong> ovoj koncept pretstavuva<br />

interesot <strong>na</strong> lu|eto za sebe i za op{etstvoto da ostvarat maksimal<strong>na</strong><br />

sre}a, blagosostojba (otstranuvawe <strong>na</strong> bolka i postignuvawe <strong>na</strong><br />

zadovolstvo). Toa z<strong>na</strong>~i deka:<br />

- lugeto imaat ed<strong>na</strong>kvi mo`nosti za steknuvawe materijalni i<br />

duhovni dobra,<br />

- postojat individualni prirodni i op{testveni razliki me|u<br />

lugeto i vrz osnova <strong>na</strong> toa razli~ni startni pozicii,<br />

- postojat individualni slobodi,<br />

- pravednosta ili nepravednosta <strong>na</strong> need<strong>na</strong>kviot tretman <strong>na</strong> razli~nite<br />

ne se opravduva so razli~nite individualni svojstva <strong>na</strong> lu|eto,<br />

tuku so razli~<strong>na</strong>ta poleznost <strong>na</strong> tie svojstva za op{testvoto<br />

- dozvoleni i pravedni se razliki vo pravnite polo`bi, funkcii,<br />

prava i dol`nosti, raspredelbata <strong>na</strong> op{etstve<strong>na</strong>ta mo} i bogatstvo,<br />

obrazovanieto i sli~no, no samo ako ja zgolemuvaat efikasnosta<br />

<strong>na</strong> sistemot vo smisla <strong>na</strong> empiriski proverlivata korisnost za celi<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> sistemot i za sekoj negov oddelen del (poedinecot).<br />

Pritoa, z<strong>na</strong>~ajno e deka vo sekoj od <strong>na</strong>vedenite koncepti se tvrdi<br />

deka samo so podr`uvawe <strong>na</strong> negovite izvorni kriteriumi za pravdata<br />

so sozdadeni uslovite za dobli`uvawe <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> do pravdata.<br />

Ako pravniot poredok e inspiriran od doblesta pravda kako {to tie<br />

ja sfa}at, postoi pravedeno pravo - pravo usoglaseno so pravdata (vladeewe<br />

<strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>), odnosno, takov praven poredok vo koj pravnite polo`bi,<br />

funkcii, prava i dol`nosti, raspredelbata <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta<br />

mo} i bogatstvo, obrazovanieto i sli~no se pravedno raspredeleni.<br />

2. Vo <strong>na</strong>stojuvawe vo osnovni crti da go sumirame o<strong>na</strong> {to dosega<br />

be{e izneseno ne mo`eme, a da ne konstatirame deka vo preddr`a-<br />

1204<br />

Osnovni <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> liberalizmot se: 1 0 Neprijatelstvo i somni~avost<br />

sprema dr`av<strong>na</strong>ta mo}, i <strong>na</strong>glaska <strong>na</strong> va`nosta <strong>na</strong> raznovidni centri <strong>na</strong><br />

mo}. 2 0 Oddelenost <strong>na</strong> dr`avata od civilnoto op{testvo kako biten preduslov<br />

<strong>na</strong> demokratskiot poredok. 3 0 Po`elen oblik <strong>na</strong> dr`ava e bezli~<strong>na</strong> (zakonki<br />

ograni~e<strong>na</strong>) struktura <strong>na</strong> vlasta. 4 0 Bit<strong>na</strong> va`nost <strong>na</strong> ustavnosta so koja se garantira<br />

formal<strong>na</strong>ta ed<strong>na</strong>kvost (pred zakonot) i formal<strong>na</strong>ta sloboda (od samovolie)<br />

vo oblik <strong>na</strong> gra|anski i politi~ki slobodi ili prava bitni za pretstavni~kata<br />

demokratija: pred sî slobodata <strong>na</strong> govorot, izrazuvaweto, zdru`uvaweto<br />

i misleweto, kako i (za liberalnite demokrati) "eden ~ovek - eden<br />

glas," stra<strong>na</strong>~ki pluralizam. 5 0 Za{titen prostor <strong>na</strong> individual<strong>na</strong>ta avtonomija<br />

i inicijativa vgraden vo zakonot. 6 0 Va`nost <strong>na</strong> pazarot kako mehanizam<br />

za koordi<strong>na</strong>cija <strong>na</strong> razni dejnosti <strong>na</strong> proizvoditelite i potro{uva~ite. Held,<br />

D. Modeli demokratije, [kolska kniga, Zagreb, 1990, str. 279.<br />

635

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!