21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

hipoteti~ka situacija <strong>na</strong> poded<strong>na</strong>kva sloboda gi odreduva principite<br />

<strong>na</strong> pravednost. 1109 Me|utoa, bidejki site se vo ista situacija i nikoj ne<br />

mo`e da izgradi principi {to }e gi favoriziraat negovite specifi~ni<br />

uslovi, principite <strong>na</strong> pravednost se rezultat <strong>na</strong> nepristrasno usoglasuvawe<br />

ili dogovor. 1110 Izborot <strong>na</strong> prvite principi <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> koncepcija<br />

za pravednost treba da gi regulira site <strong>na</strong>tamo{ni kritiki i reformi<br />

<strong>na</strong> instituciite. Potoa, toj veli, mo`eme da pretpostavime<br />

deka lu|eto }e premi<strong>na</strong>t <strong>na</strong> izbor <strong>na</strong> ustav i zakonodavstvo za donesuvawe<br />

zakoni i taka <strong>na</strong>tamu, seto toa vo soglasnost so principite <strong>na</strong><br />

pravednost za koi se dogovorile vo po~etokot. 1111<br />

Vo takvata po~et<strong>na</strong> situacija (izvor<strong>na</strong> pozicija) vo koja lugeto<br />

gi zamisluva kako racio<strong>na</strong>lni i zaemno nezainteresitrani strani<br />

(strani koi nemaat interes za tu|ite interesi), Rouls smeta deka tie<br />

}e gi izberat slednive dva razli~ni principi <strong>na</strong> pravednost: "prviot<br />

so koj se bara ed<strong>na</strong>kvost vo dodeluvaweto <strong>na</strong> osnovnite prava i obvrski,<br />

i vtoriot koj smeta deka op{testvenite i ekonomskite need<strong>na</strong>kvosti,<br />

<strong>na</strong> primer, need<strong>na</strong>kvostite vo pogled <strong>na</strong> bogatstvoto i vlasta, se pravedni<br />

samo ako se rezultat <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestuva~kata polza za site, a osobeno<br />

za onie ~lenovi <strong>na</strong> op{testvoto koi se vo <strong>na</strong>jnepovol<strong>na</strong> polo`ba. Ovie<br />

principi go isklu~uvaat opravduvaweto <strong>na</strong> instituciite vrz osnova <strong>na</strong><br />

stavot deka te{kotiite <strong>na</strong> nekoi lu|e se izramnuvaat so ed<strong>na</strong>kvo pogolemo<br />

dobro vo celi<strong>na</strong>. 1112 Mo`e da bide korisno, no ne i pravedno, nekoi<br />

da imaat pomalku, za drugi da mo`e da prosperiraat. No vo pogolemite<br />

dobivki <strong>na</strong> malkumi<strong>na</strong> nema nepravednost ako so toa se podobruva<br />

lni pravila, dali nivnite deca i vnuci zasegoga{ se vrzani za dogovorite <strong>na</strong><br />

svoite pretci... za re{avawe <strong>na</strong> sporovite?" Perelman, H. op. cit. str. 35.<br />

1109<br />

Ibid. str. 17. I<strong>na</strong>ku spored Rouls: "Za da se pojavi problemot <strong>na</strong> pravednost,<br />

mora da se pojavat <strong>na</strong>jmalku dve lica koi sakaat da storat ne{to razli~no,<br />

poi<strong>na</strong>kvo od seto o<strong>na</strong> {to go pravat drugite. Spored toa ne e mo`no da<br />

se pretpostavi deka stranite se ednostavno sovr{eni altruisti. Tie mora da<br />

imaat nekoi odvoeni interesi koi mo`at da bidat vo sudir. Pravednosta kako<br />

nepristrasnost go modelira ovoj konflikt so pretpostavkata za zaem<strong>na</strong>ta nezainteresiranost<br />

vo prvobit<strong>na</strong>ta pozicija. I dodeka ova mo`e da se poka`e<br />

kako pregolemo poednostavuvawe, vrz ovaa osnova sepak mo`e da se razvie<br />

ed<strong>na</strong> razum<strong>na</strong> seopfat<strong>na</strong> koncepcija za pravednosta." Ibid, str. 215.<br />

1110<br />

Ibid. str. 18.<br />

1111<br />

Ibid. str. 18.<br />

1112<br />

Spored utilitarizmot sekoja postapka e opravda<strong>na</strong> dokolku pridonesuva<br />

za u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> sre}ata <strong>na</strong> <strong>na</strong>jgolem broj lu|e. Spored Rouls, so<br />

pridr`ivaweto do vakviot eti~ki princip mo`no e da se suspendiraat osnovnite<br />

gra|anski prava i slobodi samo dokolku preku niv mo`e da se zgolemi<br />

koli~estvoto <strong>na</strong> sre}ata. Zatoa toj se zalaga za principi so koi se ukinuva<br />

mo`nosta od suspendirawe <strong>na</strong> osnovnite gra|anski slobodi i prava poradi nekoja<br />

potencialno ostvarliva ekonomska i socijal<strong>na</strong> korist.<br />

577

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!