Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

akt <strong>na</strong> prenos od nekoj drug koj toa go stek<strong>na</strong>l bilo so nekoj praveden<br />

akt <strong>na</strong> izvorno steknuvawe bilo so nekoj praveden prenos... itn. So<br />

drugi zborovi, opravdan odgovor <strong>na</strong> pra{aweto "Zo{to imate pravo da<br />

ja koristite taa {kolka kako sakate?" }e bide ili "Ja podig<strong>na</strong>v od<br />

morskata obala kade {to taa ne mu pipa|a{e nikomu i kade ima{e mno-<br />

{tvo <strong>na</strong> drugi za sekoj drug" (praveden akt <strong>na</strong> izvorno steknuvawe), ili<br />

"Nekoj drug ja podig<strong>na</strong>l od morskata obala i slobodno ja prodal ili ja<br />

dela nekomu... koj slobodno ja prodal ili mi ja dal mene" (niza od pravedni<br />

akti <strong>na</strong> prenos). Od gledi{te <strong>na</strong> Nozik, kako {to samiot toj ved<strong>na</strong>{<br />

zabele`al, sleduva i ova: "Celosen princip <strong>na</strong> distributiv<strong>na</strong><br />

pravda ednostavnio bi glasel taka {to raspredelbata e praved<strong>na</strong> ako<br />

sekoj ima pravo <strong>na</strong> sopstvenost koe go poseduva pod va`ewe <strong>na</strong> principot<br />

<strong>na</strong> taa raspredelba." Ovie zaklu~oci Nozik gi izvlekuva od pemisite<br />

za neotu|ivite prava <strong>na</strong> sekoj poedinec, a za {to ne <strong>na</strong>veduva argumenti.<br />

5. HERBERT HART<br />

Za teorijata <strong>na</strong> Herbert Hart e osnovno {to smeta deka sega{-<br />

noto pe`orativno ime praven pozitivizam se upotrebuva da oz<strong>na</strong>~i<br />

zbunuva~ko mno`estvo <strong>na</strong> razli~ni grevovi i izdvojuva pet osnovni<br />

tvrdewa <strong>na</strong> pravniot pozitivizam koi se karakteristi~ni za sovreme<strong>na</strong>ta<br />

jurisprudencija. Toa se: 1 0 zakonite se <strong>na</strong>redbi, 2 0 ne postoi nu`<strong>na</strong><br />

vrska me|u <strong>pravoto</strong> i moralot, t.e. me|u <strong>pravoto</strong> kakvo î i <strong>pravoto</strong><br />

kakvo bi trebalo da bide, 3 0 a<strong>na</strong>lizata (ili ispituvaweto <strong>na</strong> z<strong>na</strong>~eweto)<br />

<strong>na</strong> pravnite poimi: a) treba da se sproveduva i, b) treba da se razlikuva<br />

od istoriskite ispituvawa <strong>na</strong> pri~inite ili potekloto <strong>na</strong> zakonite,<br />

od sociolo{kite istra`uvawa za odnosot <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> i drugite<br />

op{etstveni pojavi, kako i od kritikata i oce<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> preku<br />

moralnot, op{testvenite celi "funkcii," ili <strong>na</strong> nekoj drug <strong>na</strong>~in<br />

(ili <strong>na</strong>kratko, a<strong>na</strong>lizata <strong>na</strong> pravnite poimi ima sopstve<strong>na</strong> vrednost i<br />

treba da se razlikuva od prav<strong>na</strong>ta istorija i sociologijata <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>),<br />

4 0 deka pravniot sistem e "eden zatvoren logi~ki sistem" vo koj<br />

ispravnite pravni odluki mo`at so logi~ki sredstva da se deduciraat<br />

od prethodno odredeni pravni pravila, bez ogled <strong>na</strong> op{testvenite<br />

celi, politikata, moralnite standardi, i 5 0 deka moralnite sudovi ne<br />

mo`at da se vtemelat ili da se bra<strong>na</strong>t kako stavovite za faktite preku<br />

racio<strong>na</strong>lni argumenti, evidencii ili dokazi ("nekognitivizam" vo<br />

etikata). Celta <strong>na</strong> ovaa a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> Hart e da gi formulira karakteristikite<br />

<strong>na</strong> pravniot pozitivizam, no i da ja <strong>na</strong>glasi nedopu{tenosta <strong>na</strong><br />

me|usebnoto me{awe <strong>na</strong> ovie oddeleni z<strong>na</strong>~ewa, za{to tuka se raboti<br />

za celosno razli~ni doktrini taka {to pogre{nosta <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> teza ne<br />

implicira deka avtomatski se pogre{ni i osta<strong>na</strong>tite. Vo ovaa smisla<br />

se <strong>na</strong>glasuva deka Bentam i Ostin gi zastapuvaa prvata, vtorata i tretata<br />

teza, dodeka Hart ja prifa}a samo vtorata i tretata teza, no za su-<br />

587

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!