21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

za prvpat stapuvaat <strong>na</strong> podiumot vo stoi~ko ruvo. Hrisip obrazlo`uva{e<br />

deka nitu eden ~len od parot <strong>na</strong> sprotivnostite ne mo`e da se zamisli<br />

bez drugiot ~len, pa taka dobroto i zloto go baraat postoeweto<br />

<strong>na</strong> onoj vtoriot. Ottamu, zloto kako nu`en uslov za pojavuvaweto <strong>na</strong><br />

dobroto, vo sklop <strong>na</strong> po{irokiot plan, voop{to ne e zlo. Ottamu, Hrisip<br />

izvlekuva zaklu~ok za nemo`nosta od zadovolstvo bez bolka i doblest<br />

bez porok. Hrabrosta ne bi mo`ela da se javi bez kukavi~lukot,<br />

pravdata bez nepravdata. I <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> nie dejstvijata ne gi <strong>na</strong>rekuvame<br />

kukavi~ki ili nepravedni so ogled <strong>na</strong> samiot akt, tuku so ogled <strong>na</strong> <strong>na</strong>merata<br />

<strong>na</strong> toj {to dejstvuva. Isto dejstvie vo smisla <strong>na</strong> isto povedenie<br />

mo`e da bide kukakvi~ko dokolku e storeno so ed<strong>na</strong> <strong>na</strong>mera (nositelot<br />

<strong>na</strong> dejstvieto ima edinstveno za cel da se spasi samiot sebesi), 129 a hrabro<br />

dokolku e storeno so druga <strong>na</strong>mera (nositelot <strong>na</strong> dejstvieto ima za<br />

cel da ja predupredi borbata duri i po ce<strong>na</strong> <strong>na</strong> sopstveniot ugled vo<br />

pogled <strong>na</strong> hrabrosta). 130<br />

Spored Avgustin, korenot <strong>na</strong> site zla e lakomosta za bogatstvo.<br />

131 Bogatiot se izma~uva od stravovi, slabee od `al, gori od al~nost,<br />

nikoga{ ne e siguren, sekoga{ e nespokoen, zabrevtan od nepristojni<br />

sudiri so protivnicite. Visti<strong>na</strong> toj so ovie jadovi i go zgolemuva imotot<br />

beskrajno mnogu, no kolku se tie pogolemi, tolku stanuvaat pogolemi<br />

i pogor~livi negovite gri`i. Onoj, pak, koj e so sred<strong>na</strong> imot<strong>na</strong> sostojba,<br />

komu {to mu e dovolen negoviot semeen imot, toj im e mil <strong>na</strong><br />

svoite bliski i prijateli, pobo`no e oddaden <strong>na</strong> religijata, dobrodu-<br />

{en e, ima zdravo telo, {tedliv `ivot, ~ist karakter i ~ista sovest. 132<br />

3. Tretoto stojali{te za potekloto <strong>na</strong> zloto go sre}avame u{te<br />

kaj Platon. Spored nego nikoj ne e lo{ po svoja volja: lo{iot ~ovek<br />

stanuva lo{ poradi nekoja lo{a teles<strong>na</strong> karakteristika, kako i poradi<br />

nesodvetno vospituvawe, a toa sekomu mu e odbivno i <strong>na</strong>stanuva protiv<br />

voljata... Za toa poprvo treba da se obvi<strong>na</strong>t roditelite otkolku nivnite<br />

deca, poprvo vospituva~ite otkolku vospituvanite. Preku vospiuvaweto<br />

i obrazovanieto treba da se <strong>na</strong>stojuva da se odbegne zloto<br />

i, kolku {to e toa mo`no, da se dojde do sprotivnoto. 133<br />

Seto o<strong>na</strong> {to e dobro voedno e i ubavo, a ubavoto ne e mo`no bez<br />

merka. Taka treba da se prifati deka i `ivoto su{testvo e dobro<br />

edinstveno ako zadr`uva merka... Vo odnos <strong>na</strong> zravjeto i bolesta ili vo<br />

odnos <strong>na</strong> doblestite i porocite, nitu eden vid <strong>na</strong> srazmernost i nesrazmernost<br />

ne e poz<strong>na</strong>~aen od onoj <strong>na</strong> du{ata kon teloto. No koga eden<br />

mnogu slab i mal telesen oblik ima mo}<strong>na</strong> i vo sekoj pogled golema<br />

du{a ili koga istoto se pojavuva vo obrat<strong>na</strong> smisla, nie ne mu posvetu-<br />

129<br />

Ottamu onoj Marfiev zakon - Hrabar e onoj koj se pla{i da izbega.<br />

130<br />

Vidi: Makintajer, A, Kratka istorija Etike, str. 126-128.<br />

131<br />

Avgustin, A. Za dr`avata bo`ja, Kultura, Skopje, 1997, str. 27.<br />

132<br />

Avgustin, A. op. cit. str. 189.<br />

133<br />

Platon, Timaj, \ur|a, Skopje, 2010, str. 114-115.<br />

129

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!