Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

`ivotot. Prirod<strong>na</strong>ta sostojba ne e nitu dr`av<strong>na</strong>, ni op{testve<strong>na</strong> sostojba.<br />

Dr`avata ne e prirod<strong>na</strong> zaednica, tuku ve{ta~ka tvorba koja ima<br />

svoja smisla i opravduvawe edinstveno dokolku zadovoluva i obezbeduva<br />

opredeleni realni potrebi <strong>na</strong> poedincite (cel <strong>na</strong> dr`avata e poedine~<strong>na</strong>ta<br />

sigurnost, odnosno odbra<strong>na</strong> od <strong>na</strong>pad <strong>na</strong> strancite i od vr{ewe<br />

<strong>na</strong> zaemni nepravdi"). 770 Taa e dobra, samo ako nejzinoto ureduvawe e<br />

takvo kako da e rezultat <strong>na</strong> sloboden op{testven dogovor me|u poedincite<br />

koi <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> volja (<strong>na</strong> eden ~ovek ili gupa <strong>na</strong> lu|e - suverenot) im<br />

gi prenesuvaat svoite prirodni prava, so toa {to toj ~ovek ili gupa za<br />

vozvrat im go obezbeduvaat `ivotot. Suverenot (levijatan ili smrten<br />

bog) mo`e da bide eden ~ovek (mo<strong>na</strong>rhija), sobirot <strong>na</strong> site gra|ani (demokratija)<br />

ili eden del od toj <strong>na</strong>rod (aristokratija). Suvernot pak,<br />

svojata vlast mo`e da ja dobie so negovata prirod<strong>na</strong> sila: ottamu {to<br />

od strav }e mu se pokorat negovite gra|ani, za{to e sposoben da gi uni-<br />

{ti ili onie koi gi pobedil vo voj<strong>na</strong>, a za vozvrat im go podaril `ivonikakvi<br />

pravila, nikakva organizacija <strong>na</strong> kolektiven `ivot, tuku postoi nepresta<strong>na</strong><br />

borba <strong>na</strong> site protiv site, nikoga{ ne postoela, a i da postoela voop-<br />

{to ne bi bila sostojba <strong>na</strong> neograni~e<strong>na</strong> sloboda. Vo takviot svet ne bi mo-<br />

`elo da se ka`e deka "se e dopu{teno" (ili "se e slobodno"), za{to ne{to<br />

mo`e da bide dozvoleno ili ne vrz osnova <strong>na</strong> opredeleno pravo. Tamu kade {to<br />

nema pravo, nema ni slobodi, za{to toj zbor e li{en od smisla. So drugi zborovi,<br />

slobodata vo <strong>na</strong>{iot svet sekoga{ e ograni~e<strong>na</strong>. Robinzon Kruso ne u`ival<br />

neograni~e<strong>na</strong>, nitu bilo kakva druga sloboda. Slobodata, pogolema ili<br />

pomala, mo`e da postoi samo tamu kade {to ne{to e dozvoleno, a ne{to i zabraeto.<br />

(Vo kontekst <strong>na</strong> slobodata, Kolakovski potsetuva <strong>na</strong> {egata od vremeto<br />

<strong>na</strong> Prvata svetska voj<strong>na</strong>. Vo Avstrija, o<strong>na</strong> {to ne e zabraneto, e dozvoleno.<br />

Vo Germanija, o<strong>na</strong> {to ne e dozvoleno, e zabraneto. Vo Francija se dozvoleno,<br />

duri i o<strong>na</strong> {to e zabraneto. Vo Rusija se e zabraneto, duri i o<strong>na</strong> {to e<br />

dozvoleno. Kolakovski, L. Mini predavawa o maksi stvarimea, str. 60. Taka i<br />

Jering: Kako {to senkata ne postoela pred svetlosta, taka ni samovoljata ne<br />

postoela pred <strong>pravoto</strong>. Jering, R, Ciq u pravu, Cid, Podgorica, 1998, str. 162.<br />

Ili poi<strong>na</strong>ku pred <strong>pravoto</strong> postoela gola mo}, a duri so nego e mo`<strong>na</strong> slobod<strong>na</strong><br />

volja.<br />

770<br />

"Hobs razmisluva za individualnoto dobro <strong>na</strong> ~ovekot vo pogolema<br />

mera kako za koristoqubie, a zakonot <strong>na</strong> prirodata mnogu pove}e se odnesuva<br />

<strong>na</strong> toa <strong>na</strong> koj <strong>na</strong>~in poedincite <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> se odnesuvaat odo{to <strong>na</strong> toa kako bi<br />

trebalo da se odnesuvaat. Ili, kako {to samiot veli: "predmet <strong>na</strong> volevite<br />

dejstvija <strong>na</strong> sekoj ~ovek e streme`ot da se postigne nekakvo dobro za sebe."<br />

Tie dobra ili potrebi zapo~uvaat so <strong>na</strong>stanuvaweto <strong>na</strong> `ivotot i za{titata<br />

<strong>na</strong> teloto od <strong>na</strong>pad. Toa se osnovnite vrednosti za poedincite i ottamu, prvi<br />

vrednosti koi poedinecot bi <strong>na</strong>stojuval da gi za{titi ili da gi u<strong>na</strong>predi dokolku<br />

odbere da vleze vo gra|anskoto op{testvo. Tokmu taa za{tita e negovata<br />

prva potreba koja go goni da se pokoruva <strong>na</strong> dr`avata: "Celta <strong>na</strong> Pokornosta<br />

e Za{tita." Harison, R. op. cit. str. 54.<br />

415

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!