Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

Vo baraweto <strong>na</strong> prviot princip <strong>na</strong> moralnosta, kriteriumot <strong>na</strong><br />

ispravnosta ili neispravnosta, summum bonum, ili {to se sveduva <strong>na</strong><br />

isto, vo baraweto <strong>na</strong> osnovite <strong>na</strong> moralitetot, a ottamu i <strong>na</strong> pravdata<br />

1018 Mil poa|a od kritikata <strong>na</strong> induktiv<strong>na</strong>ta eti~ka teorii <strong>na</strong> Kant i<br />

induktiv<strong>na</strong>ta eti~ka teorija <strong>na</strong> Hjum. Ovie teorii se soglasuvaat vo<br />

toa deka moralnosta <strong>na</strong> nekoe oddelno dejstvie ne e rabota <strong>na</strong> neposredno<br />

zabele`uvawe, tuku <strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> eden zakon <strong>na</strong> poedine~en slu~aj.<br />

Tie, isto taka, vo golema mera priz<strong>na</strong>vaat isti moralni zakoni, me|utoa<br />

se razijduvaat kako vo pogled <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta evidentnost, taka i vo pogled<br />

<strong>na</strong> izvorite od koi poteknuva nivniot avtoritet. Spored prvoto<br />

mislewe, principite <strong>na</strong> moralot se evidentni a priori, pa ne baraat ni-<br />

{to drugo odo{to razbirawe <strong>na</strong> z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> soodvetnite termini za<br />

da <strong>na</strong>redat da se soglasime so niv. Spored vtoroto u~ewe, ispravnoto i<br />

neispravnoto, ed<strong>na</strong>kvo kako visti<strong>na</strong>ta i lagata, se rabota <strong>na</strong> posmatrawe<br />

i iskustvo. Me|utoa i dvete u~ewa ed<strong>na</strong>kvo dr`at deka moralnosta<br />

se <strong>na</strong> Bentam ili <strong>na</strong> Mil - doktrini spored koi stepenot vo koj <strong>na</strong>{ite postapki<br />

pridonesuvaat kon postignuvawe <strong>na</strong> zadovolstvo odnosno sre}a, se edinstven<br />

kriterium <strong>na</strong> nivniot moralen status. Utilitarizmot vo ovaa vtora smisla<br />

e samo ed<strong>na</strong> varijanta <strong>na</strong> utilitarizmot vo prvata generi~ka smisla: varijanta<br />

vo koja dobroto i lo{oto se opredeluvaat so poimite <strong>na</strong> sre}ata i nesre-<br />

}ata, zadovolstvoto i bolkata. Ovaa hedonisti~ka varijanta vo tekot <strong>na</strong> istorijaat<br />

be{e <strong>na</strong>jvlijatel<strong>na</strong>. Primotrac, I. Savremene kritike utilitarizma, Ideje, Beograd,<br />

1980/2-3, str. 119-120. Vo vrska so utilitarizmot vo prvoto z<strong>na</strong>~ewe<br />

treba da se pravi distinkcija me|u utilitarizam <strong>na</strong> postapki (act utilitarianisam)<br />

i utilitarizam <strong>na</strong> pravila (rule utilitarianism). Dokolku pod postapki vo<br />

formulacijata <strong>na</strong> osnovniot princip <strong>na</strong> utilitarizmot podrazbirame poedine~ni<br />

postapki imame eti~ka teorija koja <strong>na</strong>lo`uva vo moralnoto rasuduvawe<br />

i odlu~uvawe da se rakovodime so dobrite, odnosno lo{ite posledici <strong>na</strong> sekoja<br />

poedine~<strong>na</strong> vo dade<strong>na</strong> situacija mo`<strong>na</strong> postapka. Ako pak pod postapki se<br />

misli <strong>na</strong> klasa <strong>na</strong> postapki, stanuva zbor za utilitarizam <strong>na</strong> pravila - teorija<br />

spored koja za moralnosta <strong>na</strong> oddelni postaki se odlu~uva so nivno podveduvawe<br />

pod soodvetni moralni pravila, t.e. pravila koi izvesni klasi <strong>na</strong> postapki<br />

gi opredeluvaat kako moralno ispravni ili neispravni, obavezni ili<br />

zabraneti. Ovie pravila od svoja stra<strong>na</strong> se zasnovani vrz utilitaristi~ki<br />

pri~ini - nivnoto po~ituvawe ima podobri posledici od nivnoto kr{ewe,<br />

odnosno od povedenie spored nekoi alter<strong>na</strong>tivni pravila. (Ottamu spored<br />

utilitarizmot <strong>na</strong> postapki osnovniot princip <strong>na</strong> utilitarizmot <strong>na</strong> poedine~ni<br />

postapki se primenuva neposredno, a spored utiliratizmot <strong>na</strong> <strong>na</strong> pravilata<br />

posredno - so posredsatvo <strong>na</strong> moralnite pravila, ovie dve varijanti <strong>na</strong> utilitarizmot<br />

ponekoga{ se oz<strong>na</strong>~uvaat kako neposreden i posreden utilitarizam.<br />

Ibid, str. 120.<br />

1018<br />

Poimot summum bonum (<strong>na</strong>jvisoko dobro), Aristotel go sfa}a{e<br />

kako vrhovno i seopfatno dobro (agathon) koe go ized<strong>na</strong>~uva so sre}ata i go<br />

definira kako ne{to kon {to kone~no i vo celi<strong>na</strong> se stremi ~ovekot.<br />

526

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!