21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

vo me|useben odnos dobiva ili gubi (trpi) poded<strong>na</strong>kvo. Na onoj {to<br />

ima pove}e mu se odzema tokmu tolku kolku {to iznesuva {tetata ili<br />

zagubata <strong>na</strong> onoj koj pretrpel nepravda. 679<br />

Ed<strong>na</strong>kvosta doa|a do pocelosen izraz vo privatnoto pravo bidej}i<br />

dispozitivnite normi ja pretpostavuvaat korektiv<strong>na</strong>ta, odnosno<br />

ized<strong>na</strong>~uva~kata pravednost. So pomo{ <strong>na</strong> korektiv<strong>na</strong>ta pravednost,<br />

strankite dobivaat poded<strong>na</strong>kvo: kupuva~ot dobiva poded<strong>na</strong>kvo kako i<br />

prodava~ot <strong>na</strong> odreden vid stoki. Taa dominira i vo sferata <strong>na</strong> subjektivnite<br />

prava.<br />

Nakratko, komutativ<strong>na</strong>ta pravednost <strong>na</strong> {to uka`uva i nejzinoto<br />

ime (commutatio z<strong>na</strong>~i zame<strong>na</strong>, izme<strong>na</strong>, prome<strong>na</strong> pretvoruvawe <strong>na</strong><br />

edno vo drugo i ottamu komutativno e ne{to {to e zamenlivo so, ili<br />

promenlivo vo drugo) e zamenliva, ized<strong>na</strong>~uva~ka (ed<strong>na</strong>kvo za ed<strong>na</strong>kvo)<br />

pravednost. Komutativ<strong>na</strong> pravda se zanimava so ispravawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>nese<strong>na</strong>ta<br />

{teta (ized<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> povredite). Kaj nea za izvr{eno dejstvie<br />

(storuvawe, ~inewe), sleduva soodvetno protivdejstvie.<br />

Kriterium za zame<strong>na</strong>ta, ized<strong>na</strong>~uvaweto 680 e ramnote`ata me|u<br />

dobrata i uslugite (aritmeti~ka proporcija: za izvr{eno dejstvie<br />

sleduva soodvetno protiv~inewe - ed<strong>na</strong>~i<strong>na</strong> so ed<strong>na</strong>kvi ostatoci, <strong>na</strong><br />

primer, 11-8 = 10-7). 681 Kaj ovaa (razmenska, ized<strong>na</strong>~uva~ka, korektiv<strong>na</strong>)<br />

pravda va`no e odr`uvaweto <strong>na</strong> celi<strong>na</strong>ta so nejzi<strong>na</strong> podelba <strong>na</strong> dva<br />

ed<strong>na</strong>kvi delovi. 682<br />

679 Komutativ<strong>na</strong> (poramnuva~ka) pravda, pravda <strong>na</strong> privatnoto pravo<br />

(pravda me|u ramnopravni: bara <strong>na</strong>jmalku dve, me|u sebe ramnopravni lica),<br />

apsolut<strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kvost me|u dobrata: primer, me|u <strong>na</strong>gradata i vlo`eniot trud<br />

(<strong>na</strong>grada ed<strong>na</strong>kvo <strong>na</strong> rabotata), me|u {tetata i <strong>na</strong>domestokot.<br />

680 Kriteriumite (pravilata ili <strong>na</strong>~elata) za popravka <strong>na</strong> gre{kite <strong>na</strong><br />

ed<strong>na</strong>kvite me|u sebe obi~no se zapi{ani kako normativni re{enija vo Ustavot<br />

i zakonite. Vo nivno otsustvo, edinstven kriterium (pravilo ili <strong>na</strong>~elo)<br />

za popravka <strong>na</strong> gre{kite ovde e pravi~nosta koja e vo racete <strong>na</strong> sudovite.<br />

681<br />

Taa ne gi zema predvid ugledot i vrednosta <strong>na</strong> li~nosta, tuku samo<br />

stek<strong>na</strong>tata korist ili pretrpe<strong>na</strong>ta {teta i ovde podelbata se vr{i po aritmeti~ka<br />

proporcija: <strong>na</strong> onoj koj ima premnogu mu se odzema tolku kolku {to<br />

iznesuva {tetata ili zagubata <strong>na</strong> onoj koj ja pretrpel nepravdata. Ovaa pravednost<br />

go opfa}a o<strong>na</strong> {to otprilika denes go <strong>na</strong>rekuvame gra|ansko i krivi~no<br />

pravo. Objekt <strong>na</strong> komutativ<strong>na</strong>ta pravda e ed<strong>na</strong>kvoto pravo <strong>na</strong> drugiot vo<br />

zaemnite odnosi me|u lu|eto kako nezavisni poedinci: nikoj ne mo`e da pretendira<br />

za sebesi za pogolemo pravo od o<strong>na</strong> {to mu go priz<strong>na</strong>va <strong>na</strong> drugiot. Dvete<br />

strani koi se vo me|useben odnos dobivaat poded<strong>na</strong>kvo kolku {to gubat,<br />

odnosno sekoj od dvete strani poded<strong>na</strong>kvo dobiva i gubi: taka, <strong>na</strong> primer, kaj<br />

kupoproda`niot dogovor ed<strong>na</strong>ta stra<strong>na</strong> ja dobiva stokata, a drugata ekvivalent<strong>na</strong>ta<br />

vrednost vo pari. Kambovski, V. op. cit. str. 244.<br />

682<br />

Ed<strong>na</strong>kvosta, koja ja podrazbira pravdata, spored Aristotel mo`e da<br />

bide: aritmeti~ka i geometriska. Aritmeti~ka ed<strong>na</strong>kvost e sredi<strong>na</strong> me|u o<strong>na</strong><br />

380

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!