21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

nesuvaat {teta i da ne ja trpat." 1326 Spored toa, nikoj ne e praveden za<br />

xabe, tuku zatoa {to <strong>na</strong> pravedniot ~ovek nikakov strav od kaz<strong>na</strong> nema<br />

da mu go popre~i du{evnoto spokojstvo (zadovolstvo). Pravedniot `ivot,<br />

veli Epikur, e <strong>na</strong>jmnogu obezbeden od du{evno nespokojstvo, a nepravedniot<br />

vo <strong>na</strong>jgolema mera e ispolnet so takvo nespokojstvo. 1327 ima<br />

<strong>na</strong>jgolem du{even mir, a nepravedniot vo <strong>na</strong>jgolema mera se izlo`uva<br />

<strong>na</strong> nemir. Vpro~em, denes, duri i onie {to nikoga{ ne ~ule za Epikur<br />

ne slu~ajno se opredeluvaat za maksimata: "Ne pravam nepravda, za{to<br />

sakam mirno da spijam." Nepravednosta, isto taka, ne e po sebe zlo,<br />

tuku se sozdava koga ~ovekot stravuva ili <strong>na</strong>setuva deka nema da ja zabele`at<br />

izvr{itelite <strong>na</strong> kaznite <strong>na</strong> koi im e zada~a da vnimavaat <strong>na</strong><br />

takvi raboti." 1328 Negoviot kraen zaklu~ok za pravdata e utilitaristi~ki,<br />

so ogled <strong>na</strong> toa {to, kako {to ve}e vidovme, negov stav e deka taa<br />

ima smisla samo ako slu`i za ne{to. Vo taa smisla veli: "Toa {to <strong>na</strong>visti<strong>na</strong><br />

e potvredeno kako korisno za zaem<strong>na</strong>ta dejnost <strong>na</strong> zaednicata<br />

kako i toa {to e priz<strong>na</strong>eno kako pravedno dobiva priroda <strong>na</strong> pravo,<br />

bez ogled dali toa ima ili nema va`ewe za site. Ako se donese nekoj<br />

zakon koj ne e vo soglasnost so zaem<strong>na</strong>ta korist <strong>na</strong> zaednicata, toj pove}e<br />

nema priroda <strong>na</strong> pravo. Ako o<strong>na</strong> {to e korisno vo smisla <strong>na</strong> pravednost<br />

se menuva, no sepak izvesno vreme soodvetstvuvalo so poimot<br />

<strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>, vo toa vreme toa bilo korisno za site onie koi ne se zbunuvaat<br />

od prazni zborovi, tuku ednostavno gledaat <strong>na</strong> faktite. Tamu<br />

kade {to bez prome<strong>na</strong> <strong>na</strong> okolnostite toa {to bilo smetano za pravedno<br />

se poka`e deka vo praktikata ne e vo soglasnost so poimot <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>,<br />

ni toa ne e pravo. Me|utoa, tamu kade {to so prome<strong>na</strong> <strong>na</strong> okolnostite<br />

istite pravni propisi ve}e ne se korisni, tuka tie bile pravedni<br />

toga{ koga bile korisni za zaem<strong>na</strong>ta zaednica <strong>na</strong> gra|anite, no podoc<strong>na</strong><br />

koga ve}e ne bile korisni, pove}e ne bile ni pravedni." 1329<br />

Celta <strong>na</strong> `ivotot, spored Epikur, ne se sostoi vo ni{to drugo<br />

tuku vo moment<strong>na</strong> teles<strong>na</strong> bezbolnost, vo prijatni spomeni za porane{-<br />

nite sostojbi i vo vedrata doverba vo idnite sostojbi. 1330 <strong>Filozofija</strong>ta<br />

<strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in stanuva tehnika <strong>na</strong> u`ivaweto: "Da ne se bide gladen, da ne<br />

1326<br />

Vo taa smisla i: "Za site `ivi su{testva koi ne mo`ea da sklu~at<br />

dogovori za toa eden <strong>na</strong> drug da ne si <strong>na</strong>nesuvaat {teta i da ne ja trpat, ni{to<br />

ne e ni pravedno ni nepravedno." Pravednosta Epikur, vsu{nost, ja ized<strong>na</strong>~uva<br />

so poimot prirodno pravo za koe isto taka veli veli deka e: "spogodba so<br />

ogled <strong>na</strong> korista so cel eden <strong>na</strong> drug da ne mu <strong>na</strong>nesuvame {teta i da ne ja trpime."<br />

Epikur, Osnovni misli, Kultura, Beograd, 1959, str. 3 i 4.<br />

1327<br />

Ibid, str. 3.<br />

1328<br />

Ibid,str. 4-5.<br />

1329<br />

Ibid , str. 5.<br />

1330<br />

Koga velime deka zadovolstvoto e cel <strong>na</strong> `ivotot mislime <strong>na</strong> sostojba<br />

vo koja teloto e bez bolki, a du{ata bez voznemiruvawe. Epikur, Poslanica<br />

Menekeju, Kultura, Beograd, 1959, str. 28.<br />

708

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!