Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

Se veli, istaknuva Glaukon vo Platonovata "Dr`ava," deka dobro<br />

po sebe e da se pravi nepravda, a zlo da se trpi, me|utoa zloto od<br />

trpewe <strong>na</strong> nepravdata e pogolemo odo{to dobroto od <strong>na</strong>nesuvawe nepravda<br />

<strong>na</strong> drug. Lugeto po red, edno po drugo, bile nepravedni i trepele<br />

nepravda. Se probalo i ednoto i drugoto. Na krajot, onie koi ne mo`ele<br />

nitu da mu izbegaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>silstvoto, ni samite da vr{at <strong>na</strong>silstvo<br />

<strong>na</strong>d drugite ocenile deka e vo op{t interes da se sklu~i dogovor vo<br />

idni<strong>na</strong> da ne se pravi nepravda i da ne se trpi nikakva nepravda. Na toj<br />

<strong>na</strong>~in <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>a zakonite i op{testvenite pravila. O<strong>na</strong> {to go <strong>na</strong>reduva<br />

zakonot be{e <strong>na</strong>re~eno zakonito i pravedno. Takvo e potekloto i<br />

su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pravdata: taa e sredi<strong>na</strong> me|u <strong>na</strong>jgolemoto dobro koe se sostoi<br />

vo nekazneto vr{ewe <strong>na</strong> nepravda i <strong>na</strong>jgolemoto zlo, koe se sostoi<br />

vo nemo`nosta da se odmazdi nepravdata. Vo takva sred<strong>na</strong> polo`ba ~ovekot<br />

se vrza za pravdata, ne zatoa {to taa e dobro po sebe, tuku zatoa<br />

{to nemo`nosta da pravi zlo go gonela da ja po~ituva. So drugi zborovi,<br />

lu|eto ja sakaat pravdata ne kako dobro, tuku zatoa {to ne mo`at<br />

da vozvratat so nepravda. Takvoto sfa}awe <strong>na</strong> pravdata, kako ne{to<br />

{to donesuva korist, doveduva do sfa}awe deka e podobro da se bide<br />

nepraveden, a da se izgleda praveden, za{to <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in }e se dobie<br />

korist od izgledot <strong>na</strong> pravednost, kako i o<strong>na</strong>a od nepravednosta. Ottamu<br />

proizleguva prepravaweto i la`eweto. Vrvot pak <strong>na</strong> nepravdata e<br />

da se izgleda praveden, iako toa ne si. 609 Izgledot <strong>na</strong> ne{tata e pova-<br />

`en otkolku samoto ne{to: ako pravedniot izgleda nepraveden, negova<br />

sudbi<strong>na</strong> }e bide sudbi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> nepravedniot, a ako nepravedniot uspee<br />

sebesi da si pridade izgled <strong>na</strong> praveden, negova sudbi<strong>na</strong> }e bide sudbi<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> pravedniot. Ottamu, pogolemiiot broj lu|e pove}e ja ceni nepravdata,<br />

dodeka pravedni se samo onie koi spored svojata priroda ne<br />

mo`at da bidat nepravedni. 610<br />

Taka i Adeimant. 611 Nitu eden ne e praveden po sopstve<strong>na</strong> volja,<br />

tuku gi <strong>na</strong>pa|a postapkite <strong>na</strong> nepravedniot ~ovek od nema`estvenost,<br />

starost ili nekoja druga slabost, za{to samiot ne e vo sostojba nepravedno<br />

da raboti." 612<br />

609<br />

Vo ovaa smisla Aristotel veli: "Podobro e koga nekoj pove}e saka<br />

da bide otkolku da se ~ini deka e, za{to vo toj slu~aj pove}e <strong>na</strong>stojuva okolu<br />

visti<strong>na</strong>ta. Tokmu poradi ova se veli deka pravednosta ima niska ce<strong>na</strong>, bidej}i<br />

podobro e da se ~ini deka si praveden otkolku <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> da bide{, no toa ne<br />

se odnesuva <strong>na</strong> zdravjeto. Aristotel, Retorika, Makedonska kniga, Skopje,<br />

2002, str. 75.<br />

610<br />

Za razlika od Glaukon, Platon veli deka e glupavo da se postavuva<br />

pra{aweto dali e posre}en pravedniot ili nepravedniot, kako {to e glupavo<br />

da se pra{a dali e podobro zdravjeto od bolesta.<br />

611<br />

Brat <strong>na</strong> Glaukon.<br />

612<br />

Platon, Politeja, str. 132. Vo ovaa smisla "Karl Poper smeta deka<br />

izves<strong>na</strong> srodnost me|u Platon, od ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> i Hegel i Marks od druga stra<strong>na</strong><br />

345

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!