21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

vrednosni stavovi ovde gi prifa}ame ve}e izlo`enite opredelbi <strong>na</strong><br />

Viskovi}, kako i negovoto pojasnuvawe <strong>na</strong> vrednosniot sud. Imeno,<br />

spored nego: "Temelnoto i <strong>na</strong>j~esto vrednosno sudewe vo <strong>pravoto</strong> e vo<br />

vid <strong>na</strong> pra{awe: dali dejstvijata X ili normativnite akti se vo soglasnostvo<br />

povisokata norma, t.e. zakoniti? i dali se dejstvijata X ili<br />

normativni aktiti se vo soglasnost so ova ili o<strong>na</strong> <strong>na</strong>~elo <strong>na</strong> pravdata?<br />

Pritoa, sekako deka <strong>na</strong>stanuvaat sudiri me|u vrednosnite sudovi. Najte{kite<br />

me|u niv <strong>na</strong>stanuvaat tokmu poradi konkurencijata <strong>na</strong> vladea~kite<br />

i nevladea~kite koncepcii za pravdata, <strong>na</strong> primer, me|u polo`beno-sopstveni~kata<br />

i trudovata pravda koi postoele vo op{testvoto<br />

kako izraz <strong>na</strong> sprotivstavenite interesi <strong>na</strong> op{testvenite grupi.<br />

Me|utoa, nesmee da se izgubi od vid deka sudiri <strong>na</strong> vrednuvawe <strong>na</strong>stanuvaat<br />

i me|u vladea~kite principi <strong>na</strong> pravdata, <strong>na</strong> primer, me|u<br />

trudovata i solidar<strong>na</strong>ta pravda, kako i me|u niv, od ed<strong>na</strong> i razmenskata<br />

pravda, od druga stra<strong>na</strong>, kako i pri prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> opredelen princip <strong>na</strong><br />

pravdata <strong>na</strong> konkretni odnosi. 1533<br />

[to se odnesuva do funkciite <strong>na</strong> vrednostite, sosema prifatlivo<br />

e nivnosto rezimirawe <strong>na</strong> slednive {est: 1 0 Donesuvawe odluka.<br />

So proce<strong>na</strong> <strong>na</strong> dobrite i lo{i ishodi <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to saka da se postigne,<br />

odnosno odbegne, t.e. <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to e vredno i bezvredno, se donesuvaat<br />

odluki. Su{testven problem <strong>na</strong> vrednostite e kako da se donesat va`ni<br />

odluki. 2 0 Vrednostite se regulatori <strong>na</strong> konfliktite. Vo borbata<br />

<strong>na</strong> motivite vrednostite zazemaat re{ava~ka polo`ba, polo`ba <strong>na</strong><br />

arbiter. 3 0 Opredeluvawe <strong>na</strong> celite i sredstvata kako i integrativ<strong>na</strong>ta<br />

funkcija <strong>na</strong> vrednostite. Vrednostite imaat va`<strong>na</strong> uloga vo<br />

integracijata <strong>na</strong> li~nosta, vo postignuvaweto <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta zrelost, vo<br />

formiraweto <strong>na</strong> obedinuva~ka filozofija <strong>na</strong> `ivotot. Ottamu, dobro<br />

integrirani vrednosti go olesnuvaat i zabrzuvaat re{avaweto <strong>na</strong> konfliktite<br />

<strong>na</strong> op{testveneo prifatliv <strong>na</strong>~in i vo op{testveno prifatlivo<br />

mesto i vreme. 4 0 Vrednostite vnesuvaat element <strong>na</strong> predvidlivost<br />

vo op{testveniot `ivot. Ova prioritetno proizleguva od<br />

predvidlivosta <strong>na</strong> povedenieto <strong>na</strong> poedincite, odnosno od doslednosta<br />

i postojanosta <strong>na</strong> nivnite vrednosti. 5 0 Vrednostite se izvor <strong>na</strong> moralnite<br />

normi, i 6 0 Nekoi vrednosti imaat isklu~itelnio z<strong>na</strong>~ewe za<br />

~uvstvoto <strong>na</strong> identitetot i kako {to se karakteristi~ni za poedinecot<br />

tie mo`at da bidat su{testven uslov za prifa}awe <strong>na</strong> site osta<strong>na</strong>ti<br />

vrednosti, pa duri i <strong>na</strong> `ivotot. 1534<br />

Vo aksiologijata i drugite <strong>na</strong>uki {to se zanimavaat so niv postojat<br />

i brojni podelbi <strong>na</strong> vrednostite. Pritoa, <strong>na</strong>j~esta e podelbata <strong>na</strong><br />

li~ni i socijalni koja poa|a od kriteriumot <strong>na</strong> nositelot <strong>na</strong> vrednosta<br />

vo konkret<strong>na</strong>ta situacija. Li~ni vrednosti se onie vrednosti<br />

koi se vrzuvaat za poedinecot, a za socijalnite vrednosti se onie sta-<br />

1533<br />

Viskovi}, N. op. cit, str. 157.<br />

1534<br />

Ibid, str. 301-302.<br />

811

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!