Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

i obi~ajno ovlastuvawe <strong>na</strong> sudot ili drugi slu`beni lica da mo`at<br />

elasti~no da gi primenuvaat ili duri i da ne gi primenuvaat apstraktno-op{tite<br />

normi vo re{avaweto <strong>na</strong> konkretnite pravni sporovi,<br />

ako toa e potrebno za {to pocelosno i izdiferencirano ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> vladea~kite principi <strong>na</strong> pravdata vo grupata <strong>na</strong> subjektite koi so<br />

niv se oz<strong>na</strong>~eni kako ed<strong>na</strong>kvi. Principot <strong>na</strong> pravi~nost e usvoen vo<br />

razli~<strong>na</strong> mera vo nekoi pravni poredoci (rimskiot, srednovekovniot,<br />

angliskiot) kade sudovite imaat pogolem avtoritet i uloga vo sozdavaweto<br />

<strong>na</strong> normativniot sistem, a za nego bez mnogu uspeh se zalagale modernisti~kata<br />

i "slobodnoprav<strong>na</strong>ta" doktri<strong>na</strong> vo periodot <strong>na</strong> kriza <strong>na</strong><br />

gra|anskata demokratija od po~etokot <strong>na</strong> vekot. Problematikata,<br />

vsu{nost, spa|a vo teorijata <strong>na</strong> vrednuvawe i tolkuvawe <strong>na</strong> pravnite<br />

normi, odnosno vo niv<strong>na</strong>ta prakti~<strong>na</strong> prime<strong>na</strong>, no ne i vo teorijata <strong>na</strong><br />

osnovnite ideolo{ki tipovi <strong>na</strong> pravda so koi se postavuvaat op{ti<br />

merila za raspredelba <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta mo}, dejnostite i dobrata vo<br />

pravnite odnosi. Vo vrska so toa e i Si~esovata polemi~ka teza deka<br />

pravi~nosta ne e postapka za ispravawe <strong>na</strong> nesovr{eni zakoni, tuku<br />

ispraven <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> tolkuvawe <strong>na</strong> sekoj zakon... kako osnova za sozdavawe<br />

<strong>na</strong> individualizatorski normi. 1559<br />

Osnov<strong>na</strong>ta funkcija <strong>na</strong> pravi~nosta e nejzi<strong>na</strong>ta tehni~koprav<strong>na</strong><br />

uloga. 1560 Vo toa svojstvo <strong>na</strong> ramni{eto <strong>na</strong> poedine~noto se pojavuva<br />

1559<br />

Viskovi}, N. op. cit, str. 154-155.<br />

1560<br />

Smetame deka e celosno vo pravo Aristotel koga veli deka lu|eto<br />

ne se i ne mo`at da bidat ed<strong>na</strong>kvi. No, toa voop{to ne mu pre~i da zboruva za<br />

ed<strong>na</strong>kvosta kako osnova <strong>na</strong> pravdata. Takvata ed<strong>na</strong>kvost, ed<strong>na</strong>kvosta kako osnoven<br />

element <strong>na</strong> pravdata, toj ne ja bara vo lu|eto, tuku vo prirodata <strong>na</strong> ne{tata<br />

i zboruva za ~etiri vidovi ed<strong>na</strong>kvost i ottamu za ~etiri vidovi pravda.<br />

Taka, spored nego, postoi: 1. Pravedno kako zakonito (pravedno e o<strong>na</strong> {to e<br />

zakonito, o<strong>na</strong> {to e vo soglasnost so zakonot), 2. Pravednost kako ed<strong>na</strong>kvost<br />

vo potes<strong>na</strong> smisla (pravednost kako distributiv<strong>na</strong> i komutativ<strong>na</strong> pravda), 3.<br />

Prirod<strong>na</strong> pravednost (pravedni prirodni zakoni: pravedno e o<strong>na</strong> {to sekade<br />

ima ista mo}) i 4. Pravednost kako pravi~nost (pravedno kako nepristrasno).<br />

Nepristrasno (pravi~no), e pravedno no ne spored zakonot, tuku e popravka <strong>na</strong><br />

o<strong>na</strong> {to e zakonski pravedno (nomikon dikaion). Z<strong>na</strong>~i, spored Aristotel, pravi~nosta<br />

e pravednost, po rang povisoka od zakonskata pravednost, a bliska<br />

ili sli~<strong>na</strong> <strong>na</strong> prirodanta pravednost. Ili, kako {to pravilno zabele`uva<br />

eden avtor, "prirodata <strong>na</strong> ne{tata <strong>na</strong> realnite sostojbi <strong>na</strong> need<strong>na</strong>kvost uslovuvaat<br />

vospostavuvawe <strong>na</strong> odnosi od povisok stepen i kvalitet <strong>na</strong> pravednost<br />

(od zakonskata pravednost). Mili~i}, V. Na~elo jed<strong>na</strong>kosti, pravednosti, pravi~nosti.<br />

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993/6, str. 630-631. Ottamu, spored<br />

<strong>na</strong>s, pravi~nosta e individualizacija zaradi prome<strong>na</strong> i prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonskata<br />

pravda (z<strong>na</strong>~i <strong>na</strong> pozitivnoto pravo) <strong>na</strong> poedine~ni slu~ai. Pravi~nosta e nespor<strong>na</strong><br />

potvrda <strong>na</strong> nevrednosta <strong>na</strong> vladea~kiot koncept <strong>na</strong> pravdata. Pravi~nosta<br />

sodr`i <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> formalnoto pravo {to se slu~uva od moralni i<br />

822

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!