21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

{to <strong>na</strong>vredil, ne po zakon pred sud, tuku so dvoboj vo koj i samiot se<br />

izlaga <strong>na</strong> smrt<strong>na</strong> opasnost za da ja doka`e svojata voe<strong>na</strong> hrabrost vrz<br />

koja ~est <strong>na</strong> negoviot stale` su{tinski po~iva, pa bilo toa da e svrzano<br />

i so ubivawe <strong>na</strong> negoviot protivnik koj vo taa borba koja se slu~uva<br />

edinstveno so niv<strong>na</strong> obostra<strong>na</strong> soglasnost, vsu{nost ne mo`e da se<br />

<strong>na</strong>rekuva ubistvo (homicidum dososum). - [to, pak, vo dvata slu~ai (koi<br />

spa|aat vo krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pravda) e pravedno? - Ovde krivi~<strong>na</strong>ta pravednost<br />

doa|a vo mnogu golem tesnec (koj ovde ne e nikakva iluzija) so zakon<br />

da se proglasi ni{tov<strong>na</strong> i taka da se kazni so smrt, ili da se odzeme<br />

od zlostornikot primer<strong>na</strong>ta smrt<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>, pa taka da se bide ili surov<br />

ili trpeliv. Razre{uvaweto <strong>na</strong> toj jazol e deka kategori~kiot imperativ<br />

<strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta pravda (protivzakonitoto ubivawe <strong>na</strong> nekoj drug<br />

mora da bide kazneto so smrt), me|utoa, ostanuva samo zakonodavno<br />

(z<strong>na</strong>~i vo gra|anskoto ureduvawe), dodeka u{te e varvarsko i neizgradeno,<br />

krivo e zatoa {to pobudite <strong>na</strong> ~esta vo <strong>na</strong>rodot nema (subjektivno)<br />

da se slo`at so merkite koi (objektivno) ne se primerni <strong>na</strong><br />

nivnite <strong>na</strong>meri, taka {to jav<strong>na</strong>ta pravda koja proizleguva od dr`avata<br />

vo pogled <strong>na</strong> o<strong>na</strong>a koja proizleguva od <strong>na</strong>rodot stanuva nepravda.<br />

Pravoto <strong>na</strong> pomiluvawe (ius aggratandi) za zlostornikot, bilo<br />

kako ubla`uvawe ili celosno prostuvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, sekako deka me|u<br />

site prava <strong>na</strong> suverenot e <strong>na</strong>jta`no, da go doka`e sjajot <strong>na</strong> svojata vinost,<br />

a so toa sepak vo visok stepen pravi nepravo. - Vo pogled <strong>na</strong> zlostorstvota<br />

<strong>na</strong> podanicite me|u sebe toj <strong>na</strong>prosto nema pravo da go<br />

vr{i: za{to toa e nekaznivost (impunitas criminis) e <strong>na</strong>jgolema nepravda<br />

sprema niv. Z<strong>na</strong>~i samo vo slu~aj <strong>na</strong> lezija koja }e mu se slu~i samo<br />

nemu (crimen laesae majestitas) toj mo`e toa da go upotrebi. Me|utoa, duri<br />

ni tamu, dokolku zaradi nekaznuvaweto bi mo`ela da proizleze opasnost<br />

vo pogled <strong>na</strong> sigurnosta <strong>na</strong> samiot <strong>na</strong>rod. Toa e edinstveno pravo<br />

koe go zaslu`uva imeto pravo <strong>na</strong> veli~enstvoto. 935<br />

3. HEGEL<br />

Za Hegel, <strong>na</strong>jprvin e va`no da se ka`e deka, iako <strong>na</strong> ne{to poi<strong>na</strong>kvi<br />

osnovi, i toj kako Kant ja zastapuva{e tezata za apsolut<strong>na</strong>ta pravda.<br />

Pra{aweto za pravdata i Hegel go posmatra preku nepravdata <strong>na</strong><br />

koja reagira krivi~noto pravo. Spored Hegel, storenoto krivi~no<br />

delo koe se sostoi vo izmama ili zlostor e dovolen moral<strong>na</strong> osnova za<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>. Taa e opravda<strong>na</strong> ako e dosude<strong>na</strong>, zatoa {to e storeno<br />

nekoe krivi~no delo, <strong>na</strong>polno nezavisno od toa kakvi ñ se posledicite.<br />

Spored toa, ako za pojdov<strong>na</strong> osnova se zame kriteriumot <strong>na</strong> pravednosta<br />

samoto delo e dovol<strong>na</strong> moral<strong>na</strong> osnova za kaz<strong>na</strong>ta, odnosno za opravduvawe<br />

<strong>na</strong> zloto {to so nea se <strong>na</strong>nesuva spored poz<strong>na</strong>tata formula: kaz<strong>na</strong>-<br />

935<br />

Kant, I. Metafizika morala, IK Zora<strong>na</strong> StojaniviÚa, Sremski Karlovci<br />

- Novi Sad, 1993, str. 132-139.<br />

489

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!