Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

i~noto delo e op{testve<strong>na</strong>ta opasnost <strong>na</strong> deloto.<br />

Kako {to mo`e da se zabele`i ovoj princip se <strong>na</strong>dovrzuva <strong>na</strong><br />

pravdata ili podobro re~eno <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> zakonitosta 1596 i z<strong>na</strong>~i<br />

negovo <strong>na</strong>tamo{no dopolnuvawe. Imeno legalitetot <strong>na</strong> sankciite sfaten<br />

vo po{iroka smisla ne se sostoi samo vo zakonskata reguliranost<br />

<strong>na</strong> izrekuvaweto i izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, tuku i vo ramnomer<strong>na</strong>,<br />

voed<strong>na</strong>~e<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> site sankcii. So drugi zborovi principot <strong>na</strong><br />

pravi~nost sodr`i zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> razli~<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> represijata ne<br />

samo pri izrekuvaweto, tuku i pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii<br />

i ottamu e vo funkcija <strong>na</strong> legalitetot. Zakonitosta <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

ne z<strong>na</strong>~i samo opredeluvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite<br />

(formal<strong>na</strong> zakonitost), tuku i ed<strong>na</strong>kvo (sli~no) stradawe <strong>na</strong><br />

ed<strong>na</strong>kvi (sli~ni) slu~ai vo praktikata (materijal<strong>na</strong> zakonitost). Ako<br />

za ed<strong>na</strong>kvi i sli~ni slu~ai, ako za krivi~ni dela od ist ~len i stav <strong>na</strong><br />

krivi~niot zakon, izvr{eni pod isti ili sli~ni okolnosti, za koi od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudovite se izre~eni ist vid <strong>na</strong> sankcii vo pribli`no ed<strong>na</strong>kvi<br />

ramki, vo praktikata <strong>na</strong> izvr{uvaweto ima need<strong>na</strong>kvo tretirawe,<br />

1597 odnosno ako se pravat z<strong>na</strong>~ajni razliki vo pogled <strong>na</strong> primenetata<br />

represija, doa|a do golema need<strong>na</strong>kvost vo postapuvaweto so gra|anite,<br />

do nivno diskriminirawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite izvr{ni<br />

organi {to sekako ne e pravi~no.<br />

Ad. b) Ottuka se izvlekuva vtoriot element <strong>na</strong> pravi~nosta vo<br />

izrekuvaweto i izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii. Po odnos <strong>na</strong><br />

praviloto: srazmernost <strong>na</strong> retribucijata (represijata) se zalagaa brojni<br />

misliteli u{te od <strong>na</strong>jranite periodi <strong>na</strong> ~ovekovata istorija, kako<br />

<strong>na</strong> primer, Ciceron, Seneka, Horacie, Hobs i dr. Horacie istaknuval<br />

deka poded<strong>na</strong>kvoto kaznuvawe <strong>na</strong> krivi~nite dela od razli~<strong>na</strong> te`i<strong>na</strong>,<br />

i razli~ni kaznuvawe <strong>na</strong> poded<strong>na</strong>kvi dela e {tetno i za moralot i za<br />

interesite <strong>na</strong> op{testvoto ("Sensus moresque repug<strong>na</strong>nt atque ipsa utilitas").<br />

"Spored enciklopedistite, kako vrhoven kriterium se javuva<br />

korista za op{testvoto i slobodata <strong>na</strong> gra|anite. Vo vrska so toa se<br />

bara ed<strong>na</strong>kvost voop{to, a osobeno pred zakonot (vo prv red krivi~niot)<br />

i se otvora borba protiv sekakov vid <strong>na</strong> samovolie i tiranija pri<br />

1596<br />

Za pravedno mo`e da se <strong>na</strong>re~e prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> nekoj zakon ili pokrenuvawe<br />

<strong>na</strong> toj zakon, no i samiot toj zakon. Onoj prv vid <strong>na</strong> pravda, posebno<br />

pravdata <strong>na</strong> sudijata koj go po~ituva zakonot podobro bi bilo da se <strong>na</strong>re~e zakonitost.<br />

Ovde vo sekoj slu~aj ne stanuva zbor za o<strong>na</strong>a pravednost koja se meri<br />

spored pozitivnoto pravo, tuku za o<strong>na</strong>a spored koja se meri pozitivnoto pravo.<br />

Radbruh, G. op. cit, str. 46.<br />

1597<br />

Na ova mesto <strong>na</strong>merno se apstrahiram od nepravednosta sfate<strong>na</strong> vo<br />

po{iroka krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ka smisla do koja doa|a toga{ koga za krivi~noto<br />

delo od ist ~len i stav <strong>na</strong> zakonot, izvr{eni pod pribli`no isti okolnosti,<br />

od razli~ni sudovi kako spored vidot, taka i spored merata se odmeruvaat<br />

z<strong>na</strong>~itelno razli~ni sankcii.<br />

846

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!