Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

<strong>na</strong> edno: deka pokraj pozitivnoto pravo postoi i edno povisoko vistinsko,<br />

ispravno ili pravedno pravo koe treba da mu slu`i kako primer i<br />

orientir <strong>na</strong> pozitivnoto pravo. Toa e prirodnoto pravo. A su{ti<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> prirodnoto pravo e pravdata. Ottamu, proizleguva deka pravdata,<br />

vsu{not, e taa vrednost spored koja treba da se vladee pozitivnoto<br />

pravo so cel da dojde do vladeewe <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>. Toa e liberalisti~kata<br />

koncepcija spored koja prirodnoto pravo i pravdata se sinonimi.<br />

Pravdata pretstavuva kvalitet kako ne{to apsolutno i inherentno dadeno<br />

vo prirodata (pravdata bara da ja sfatime kako nekoja osobe<strong>na</strong><br />

mera <strong>na</strong> prirodata). Obvrzuva~kata sila <strong>na</strong> pravdata proizleguva od<br />

nejzi<strong>na</strong>ta vsadenost vo lu|eto, od nejzinoto postoewe vo prirodata<br />

kako ne{to apsolutno.<br />

1. GUSTAV RADBRUH<br />

Taka, spored (povoeniot) Radbruh, kako eden od <strong>na</strong>jmarkantnite<br />

od <strong>na</strong>vede<strong>na</strong>ta grupa avtori, 1078 <strong>pravoto</strong> vo celos<strong>na</strong> smisla e samo o<strong>na</strong><br />

{to kako v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong> i cel ja ima pravdata, koja e eden od<br />

trite su{testveni konstitutivni delovi <strong>na</strong> celta <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> (pokraj<br />

pravdata sfate<strong>na</strong> kako op{ta korist, toa se sigurnosta i celishodno-<br />

1078<br />

Kako privrzanik <strong>na</strong> relativizmot vo pravniot pozitivizam, so<br />

ogled <strong>na</strong> toa {to ne e mo`en sud za vistinitosta ili pogre{nosta <strong>na</strong> razni<br />

pravni uveruvawa, a od druga stra<strong>na</strong> edno edinstevno pravo e potrebno za site<br />

pravni partneri, Radbruh tvrde{e deka Gordieviot jazol, koj <strong>na</strong>ukata ne mo`e<br />

da go re{i, zakonodavecot e prisilen da go prese~e so me~. Namesto aktot <strong>na</strong><br />

visti<strong>na</strong>ta koj ne e mo`en, nu`no stapuva akt <strong>na</strong> avtoritetot. Spored toa, so<br />

ogled <strong>na</strong> toa {to umot i <strong>na</strong>ukata ne mo`at da odgovorat <strong>na</strong> pra{aweto {to e<br />

pravedno, zada~ata mora da im se doveri <strong>na</strong> voljata i mo}ta kako <strong>na</strong>dindividualni<br />

instancii vo <strong>pravoto</strong> koi dominiraat <strong>na</strong>d visti<strong>na</strong>ta, kako {to prav<strong>na</strong>ta<br />

sigurnost vo hierarhiata <strong>na</strong> vrednostite go zazema mestoto <strong>na</strong> pravdata. Za<br />

celta <strong>na</strong> prav<strong>na</strong>ta sigurnost, koja pravniot pozitivizam fakti~ki ja vozvi-<br />

{uva kako <strong>na</strong>jvisoka vrednost vo <strong>pravoto</strong>, treba ed<strong>na</strong>{ da se dokraj~at borbite<br />

<strong>na</strong> razli~nite uveruvawa i sudiri <strong>na</strong> interesi. Zatoa, od relativisti~ko stojali{te<br />

zakonite <strong>na</strong> avtoritarnite dr`avi se priz<strong>na</strong>ti za pravni <strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kov<br />

<strong>na</strong>~in kako i zakonite <strong>na</strong> demokratskite dr`avi, za{to <strong>na</strong> edno mislewe ili<br />

interes mu se dava obvrzuva~ka sila i <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in prestanuva borbata <strong>na</strong><br />

sprotivstavenite interesi. I<strong>na</strong>ku, Radbruh pravniot pozitivizam i relativizam<br />

go zastapuva sî do Vtorata svetska voj<strong>na</strong>, taka {to od nego osta<strong>na</strong> i poz<strong>na</strong>tata<br />

izreka so koja <strong>pravoto</strong> se sveduva <strong>na</strong> mo} i sila: "Koj e vo sostojba da go<br />

sproveduva <strong>pravoto</strong>, so toa doka`uva deka povikan i da go primenuva." Tadi},<br />

Lj. op. cit. str. 150-151. Gustav Radbruh (1878 - 1949) bil profesor po krivi~no<br />

pravo i filozofija <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong> <strong>na</strong> univerzitetite vo Keninzberg, Kil i Hajdelberg.<br />

Bil i minister za pravda od 1921 do 1923.<br />

564

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!