21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Vo ovaa smisla Hjum iznesuva dva primeri: 1 0 Nie go prekoruvame<br />

tatkoto {to go zapostavuva svoeto dete. Za{to? Zatoa {to toa<br />

poka`uva nedostatok <strong>na</strong> prirod<strong>na</strong> qubov koja e dol`nost <strong>na</strong> sekoj roditel.<br />

Koga prirod<strong>na</strong>ta qubov ne bi bila dol`nost, gri`ata za deteto<br />

ne bi mo`ela da bide dol`nost. Bi bilo nemo`no da smetame za dol-<br />

`nost da mu posvetuvame vnimanie <strong>na</strong> svojot porod. Spored toa, vo ovoj<br />

slu~aj site lu|e pretpostavuvaat nekoja pobuda <strong>na</strong> dejstvieto oddeleno<br />

od dol`nosta. 2 0 Da go zememe ~ovekot {to vr{i brojni blago<strong>na</strong>kloni<br />

dejstvija: im pomaga <strong>na</strong> onie koi se vo nevolja, gi smiruva o`alostenite<br />

i ja protega svojata dare`livost duri i <strong>na</strong> nepoz<strong>na</strong>ti. Ne mo`e da<br />

ima pomil i podoblesen karakter. Tie dejstvija gi smetame za dokazi<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>jgolema ~ove~nost. Taa ~ove~nost im dava validnost <strong>na</strong> dejstvijata.<br />

Spored toa obzirot kon taa validnost e sekundaren i poteknuva od<br />

prethodnoto <strong>na</strong>~elo <strong>na</strong> ~ove~nost koja e vred<strong>na</strong> za pofalba. Nakratko<br />

mo`e da se postavi nesomne<strong>na</strong> maksima - nitu edno dejstvie ne mo`e da<br />

bide vredno (doblesno) ili moralno dobro ako vo ~ovekovata priroda<br />

ne bi postoela nekoja pobuda da ja proizvede oddeleno od ~uvstvoto <strong>na</strong><br />

nejzi<strong>na</strong>ta moralnost.<br />

(izvor<strong>na</strong>) pobuda<br />

v<strong>na</strong>tre{en akt<br />

- nedostig <strong>na</strong> prirod<strong>na</strong> qubov<br />

- humanost<br />

samo ako ova e vrednost<br />

-<br />

konvencija<br />

moral<br />

pravda<br />

dejstvie<br />

<strong>na</strong>dvore{en z<strong>na</strong>k <strong>na</strong> umot i<br />

karakterot<br />

zapostavuvawe <strong>na</strong> sinot<br />

pomagawe <strong>na</strong> drug<br />

i ova e vrednost (doblest)<br />

vra}awe <strong>na</strong> dolg<br />

vrednost (doblest)<br />

No mo`e li ~uvstvoto <strong>na</strong> moralnost ili <strong>na</strong> dol`nost da proizvede<br />

nekoe dejstvie bez kakva i da e druga pobuda? Mo`e, odgovara<br />

Hjum, koga nekoja dobles<strong>na</strong> pobuda ili princip zaedni~ki <strong>na</strong> ~ovekovaat<br />

priroda, liceto ~ie srce e li{eno od taa pobuda, mo`e da bide<br />

pobuda ili princip. Da se pretpostavi deka samiot obzir sprema doblesta <strong>na</strong><br />

dejstvieto mo`e da bide prvata pobuda koja go proizvela dejstvieto i go <strong>na</strong>pravila<br />

doblesno, z<strong>na</strong>~i da se umuva vo krug. Pred da mo`e da imame takov<br />

obzir, dejstvieto mora <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> da e vredno i taa doblest mora da poteknuva<br />

od nekoja dobles<strong>na</strong> pobuda, pa, sledstveno dobles<strong>na</strong>ta pobuda mora da bide poi<strong>na</strong>kva<br />

od obzirot sprema doblesnosta <strong>na</strong> dejstvieto. Potreb<strong>na</strong> e dobles<strong>na</strong> pobuda<br />

za dejstvieto da stane doblesno. Dejstvieto mora da bide doblesno, pred<br />

da mo`eme da imame obzir sprema negovata doblest. Spored toa, nekoja dobles<strong>na</strong><br />

pobuda mora da mu prethodi <strong>na</strong> toj obzir. Hjum, D. op. cit. str. 407-408.<br />

499

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!