21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Vo gra|ansko dr`ava lu|eto se zdru`uvaat zaradi zaedni~kiot<br />

interes: zaem<strong>na</strong> za{tita, sigurnosta <strong>na</strong> mirniot `ivot i od potrebata<br />

za eden nepristrasen avtoritet koj nema da se me{a vo privatniot `ivot<br />

i koj, soglasno utvrdeniot zakon, bi gi re{aval site me|usebni<br />

sporovi. Vo toa op{testvo deluva i odlu~uva mnozinstvoto. Granicata<br />

<strong>na</strong> politi~kata vlast <strong>na</strong>jprvin e postave<strong>na</strong> so prirodniot zakon, potoa<br />

so odnosite <strong>na</strong> doverba i so utvrde<strong>na</strong>ta soglasnost <strong>na</strong> site so koi se<br />

vladee. Vo tie uslovi vo koi pravata <strong>na</strong> poedinecot se izveduvaat od<br />

prirodniot zakon, Lok smeta deka pozitivnite zakoni pretstavuvaat<br />

samo zacvrstuvawe i celos<strong>na</strong> garancija <strong>na</strong> prirodniot zakon. 817 Prirodnite<br />

zakoni se opravdani samo dokolku pretstavuvaat oru`je <strong>na</strong> slobodata,<br />

a ne nejzino ograni~uvawe. So ogled pak, <strong>na</strong> toa {to prirodniot<br />

zakon e osnov<strong>na</strong> norma za site lu|e, toj zakon e <strong>na</strong>jvisok duri i za zakonodav<strong>na</strong>ta<br />

vlast. So toa prirodnoto pravo, kako racio<strong>na</strong>lno pravo, Lok<br />

go postavi <strong>na</strong>d dr`av<strong>na</strong>ta vlast. Pozitivnite zakoni, vo interes <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta<br />

prime<strong>na</strong> mora da bidat op{ti i izvesni. 818 Ottuka, jasno proizleguva<br />

ed<strong>na</strong> od osnovnite razliki <strong>na</strong> negovite stavovi od onie <strong>na</strong> Hobs.<br />

Spored Hobs, dr`avata z<strong>na</strong>~i negacija <strong>na</strong> nerazum<strong>na</strong>ta prirod<strong>na</strong> sostojba<br />

i sozdavawe su{tinski razli~<strong>na</strong>, razum<strong>na</strong> sostojba vo koja }e bidat<br />

negirani prirodnite prava koi postojat vo prirod<strong>na</strong>ta sostojba i realizizacija<br />

<strong>na</strong> prirodniot zakon koj vo taa sostojba ne deluva. 819 Za Lok,<br />

817<br />

Spored Lok, prirodniot zakon "sigurno postoi i mu e razbirliv i<br />

jasen kako <strong>na</strong> racio<strong>na</strong>lniot poedinec, taka i <strong>na</strong> onoj koj go prou~uva, isto kako<br />

i pozitivniot zakon <strong>na</strong> dr`av<strong>na</strong>ta zaednica, ako ne i pojasen kako {to e polesno<br />

da se razbere razumot odo{to fantaziraweto i zapletkanite planovi <strong>na</strong><br />

lu|eto koi sledat sprotivni iskriveni interesi izrazeni so zborovi. Za{to,<br />

taka se vistiniti i golemiot broj <strong>na</strong> municipalni zakoni <strong>na</strong> zemjite koi samo<br />

tolku se to~ni, dokolku se zasnovani vrz zakonot <strong>na</strong> prirodata koj treba da gi<br />

regulira i interpretira." Strauss, L. op. cit. str. 106.<br />

818<br />

Tadi}, Lj, op. cit. str. 87-89.<br />

819<br />

"Prirodnite zakoni kako pravednost, skromnost, nepristrasnost i<br />

<strong>na</strong>kratko, da mu se pravi <strong>na</strong> drugite o<strong>na</strong> {to sakame <strong>na</strong>m da ni go pravat, bez<br />

strav pred nekoja sila koja go obezbeduva nivnoto po~ituvawe mu se protivat<br />

<strong>na</strong> sebesi, odnosno <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ite prirodni strasti koi <strong>na</strong>s ne <strong>na</strong>veduvaat <strong>na</strong> pristrasnost,<br />

drskost, odmazda i sl. A dogovorite bez me~ se samo zborovi i nemaat<br />

sila <strong>na</strong> ~ovekot da mu dadat kakva i da e sigurnost. Zatoa bez ogled <strong>na</strong> prirodnite<br />

zakoni (koi sekoj gi po~ituva koga mu e po volja da gi po~ituva, koga<br />

toa mo`e da go pravi vo sigurnost), ako voop{to ne e vospostave<strong>na</strong> vlast ili<br />

ako taa ne e dovolno sil<strong>na</strong> za <strong>na</strong>{ata sigurnost sekoj so polno zakonsko pravo<br />

}e se potpre <strong>na</strong> svojata sopstve<strong>na</strong> sila i ve{tini od pretpazlivost sprema<br />

site drugi lu|e. I sekade kade {to lu|eto `iveele vo mali semejstva, zaemnite<br />

grabnuvawa bile zanimawa za koi ne se smetalo deka se protiv prirodniet<br />

zakoni, tuku <strong>na</strong>protiv, kolku {to bile pogolemu grabe`ite tolku pogolema<br />

bila i ~esta, a pritoa lu|eto ne po~ituvale nikakvi drugi zakoni osven zako-<br />

435

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!