21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

vednosta, dosledniot <strong>na</strong>tivist toa pra{awe ednostavno bi go sim<strong>na</strong>l<br />

od dneven red so pretpostavkata za poseben <strong>na</strong>gon za pravda. 1477<br />

Ne e potrebno da se potro{i mnogu razmisluvawe pa da se uverime<br />

vo neto~osta <strong>na</strong> ovaa pretpostavka. Koga taa bi bila to~<strong>na</strong>, pravdata<br />

kako i radosta i bolkata, kako i smeeweto i pla~eweto, bi bila<br />

sosema prepu{te<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>gonot <strong>na</strong> individuata. Me|utoa toa ne e slu~aj.<br />

Pravdata pretstavuva socijal<strong>na</strong> ustanova, taa <strong>na</strong> poedinecot mu propi-<br />

{uva izvesen <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> odnesuvawe kon koj mora da se pridr`uva duri i<br />

koga sosema bi mu nedostasuvalo du{evno raspolo`enie ili sklonost<br />

ili onoj pretpostaven <strong>na</strong>gon za pravda, taa vo ovoj pogled stoi vo istiot<br />

red so <strong>pravoto</strong>. Site socijalni ustanovi, sozdadeni i obezbedeni so<br />

odredeni pravila se celni tvorbi. Makar {to pri nivnoto sozdavawe<br />

(se u{te ne z<strong>na</strong>m kolku toa mo`e da mu se stavi <strong>na</strong> smetka <strong>na</strong> ~ovekoviot<br />

bo`em vroden <strong>na</strong>gon da go pravi o<strong>na</strong> {to e dobro, a {to jas apsolutno<br />

go negiram), op{testvoto toj <strong>na</strong>gon go zelo vo svoja slu`ba, go vpreg<strong>na</strong>lo<br />

vo jaremot <strong>na</strong> celta, isto o<strong>na</strong>ka kako i kowot za koj ~ovekot sekako<br />

isto taka mu e blagodan <strong>na</strong> prirodata, i kako {to kaj ova taa okolnost<br />

ne ne odvra}a da go postavime pra{aweto: za {to toj slu`i, taka<br />

ni uka`uvaweto <strong>na</strong> prirodata, duri i koga bi bilo zasnovano, ne mo`e<br />

da ne popre~i istoto pra{awe da go postavime i vo odnos <strong>na</strong> pravdata.<br />

Pra{aweto za celta kaj nea bi bilo isklu~eno samo koga op{testvoto<br />

bi ja prepu{tilo celosno <strong>na</strong> individualniot <strong>na</strong>gon: okolnosta {to toa<br />

ne e storeno doka`uva deka ja smeta za nu`<strong>na</strong> i so toa pra{aweto za<br />

toa "zo{to," t.e. za socijal<strong>na</strong>ta cel <strong>na</strong> pravdata ne samo {to sta<strong>na</strong>lo<br />

opravdano, tuku i neotstranlivo. 1478<br />

1477<br />

Na pra{aweto za potekloto <strong>na</strong> moralnoto ~uvstvo, ed<strong>na</strong> teorija<br />

koja e stara kolku i <strong>na</strong>u~noto mislewe i koja se odr`ala od vremeto <strong>na</strong> gr~kite<br />

filozofi se do dene{ni vremiwa, odgovara deka moralnoto ~uvstvo <strong>na</strong> ~ovekot<br />

mu e vrodeno, prirodata (bog) mu go vnela vo srceto. Vo soglasnost so toa<br />

ovaa teorija ja oz<strong>na</strong>~uvam kako <strong>na</strong>tivisti~ka. Branitelite <strong>na</strong> ovaa teorija zaemno<br />

se razlikuvaat samo po toa {to edni <strong>na</strong>vodniot podarok <strong>na</strong> prirodata go<br />

ograni~uvaat samo <strong>na</strong> formal<strong>na</strong>ta mo} <strong>na</strong> soz<strong>na</strong>vaweto (formalisti~ki<strong>na</strong>tivisti~ka<br />

teorija). Kako {to ~ovek <strong>na</strong>jprvin mora da se poslu`i so svoite<br />

o~i za vo sebe da go vnese pogledot <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{niot svet, taka mora da se<br />

poslu`i i so spome<strong>na</strong>tata mo} za soz<strong>na</strong>vawe za da gi stekne svoite moralni pogledi.<br />

Edno drugo gledi{te (supstancijalno-<strong>na</strong>tivisti~ka teorija) podarokot<br />

<strong>na</strong> prirodata go rastegnuva <strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ova ~uvstvo, taka {to spored<br />

nego fundamentalnite normi za moralnoto postapuvawe <strong>na</strong> ~ovekot mu se vrodeni<br />

isto kako i logi~kite zakoni <strong>na</strong> negovoto mislewe. Jas od svoja stra<strong>na</strong>,<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>tivisti~kata teorija mu go sprotivstavuvam svojata istoriska. Ibid, str.<br />

305.<br />

1478<br />

Vo ovie razmisluvawa <strong>na</strong> Jering za fenomenot <strong>na</strong> qubeznosta, smetavme<br />

deka e dovolno poimot u~tivost da go zamenime so poimot pravda, a da ne<br />

783

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!