Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

pla{at deka }e mora da ja trpat. Taka nepravdata koga e o<strong>na</strong>kva kako<br />

treba da e, e posil<strong>na</strong>, poslobod<strong>na</strong> otkolku pravednosta ipravednosta e<br />

korist <strong>na</strong> posilniot, a nepravednosta e sopstve<strong>na</strong> celishodnost i korist.<br />

Zgora <strong>na</strong> toa: "`ivotot <strong>na</strong> nepravedniot e podobar otkolku `ivotot<br />

<strong>na</strong> pravedniot" i "sovr{e<strong>na</strong>ta nepravda e pokoris<strong>na</strong> od sovr{e<strong>na</strong>ta<br />

pravednost," pravednosta e "dobro~ud<strong>na</strong> glupost," a nepravdata "razumnost."<br />

Pritoa, toj ne misli <strong>na</strong> xepnite kradci, tuku <strong>na</strong> <strong>na</strong>silnicite<br />

koi se kadri da vr{at nepravda vo golem stil i pod sebe da podveduvaat<br />

dr`avi i <strong>na</strong>rodi. Trazimah, z<strong>na</strong>~i otfrlal sekoja eti~ka norma i sekakov<br />

pozitiven zakon i kako ideal ja postavil etikata <strong>na</strong> sila. Do toj<br />

ideal sekako deka do{ol vrz osnova <strong>na</strong> prakti~niot egoizam. Nekade<br />

<strong>na</strong>pi{al deka "bogovite ne gledaat <strong>na</strong> ~ove~kite raboti, i<strong>na</strong>ku <strong>na</strong>jva`noto<br />

~ove~ko dobro - pravdata tie nemale da ja previdat, pa zatoa gledame<br />

deka lu|eto ne ja primenuvaat. Ottamu sosema e prirodno {to<br />

Trazimah go zavr{il `ivotot so samoubistvo. 601<br />

4. KALIKLE<br />

U~eweto <strong>na</strong> Kalikle nema ni{to zaedni~ko so modernite sfa-<br />

}awa koi poa|aat od pretpostavkata deka lu|eto ve}e od prirodata<br />

imaat nekoi vrodeni prava i deka dr`avata e sozdade<strong>na</strong> samo zatoa {to<br />

ovie prava vo nedostig <strong>na</strong> organizira<strong>na</strong> vlast vo prirod<strong>na</strong>ta<br />

sostojba 602 ne bile dovolno za{titeni. Negoviot op{testven dogovor<br />

601<br />

\uri}, M. Istorija helenske etike, str. 207-208.<br />

602<br />

Idejata za prirod<strong>na</strong>ta sostojba istoriski se javuva u{te vo mitologijata<br />

<strong>na</strong> mnogu primitivni <strong>na</strong>rodi. Platon vo Protagora, nemu mu go pripi{uva{e<br />

u~eweto za prav<strong>na</strong>ta prirod<strong>na</strong> sostojba... Idejata potoa se sre}ava<br />

vo so~uvaniot fragment od dramata Sizif <strong>na</strong> Kritija i vo Platonovite dijalozi<br />

Dr`avnik i Zakoni. Osnov<strong>na</strong> karakteristika <strong>na</strong> kinizmot e kulturnen<br />

primitivizam koj podoc<strong>na</strong> go prezedoa stoi~arite. Idejata za prirod<strong>na</strong>ta sostojba<br />

potoa se javuva kaj Polibie, Ciceron, Lukrecie i kaj Seneka koj ja zamisluva<br />

kako zlaten period <strong>na</strong> ~ovekovata dobri<strong>na</strong> i nevinost vo koj lu|eto sî<br />

u{te necelosno duhovno i moralno razvieni, dobrovolno se podlo`ile <strong>na</strong><br />

vlasta <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmudrite i vo koja ne postoela privat<strong>na</strong> sopstvenost, a ~ie voveduvawe<br />

(predizvikano so degeneracijata <strong>na</strong> ~ovekovata priroda) }e dovede do sudiri,<br />

a me|u lu|eto i do zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> parentelisti~kata vlast so tiranija. Ovaa<br />

verzija, koja potsetuva <strong>na</strong> slikata <strong>na</strong> prirod<strong>na</strong>ta sostojba vo raspravata <strong>na</strong><br />

Ruso za potekloto <strong>na</strong> need<strong>na</strong>kvosta, ja prezele i crkovnite tatkovci odreduvaj}i<br />

ja prirod<strong>na</strong>ta sostojba kako period od padot, koj (kako lakomosta i privat<strong>na</strong>ta<br />

sostojba kaj Seneka) pretstavuva pri~i<strong>na</strong> za preodot vo civilizacijata.<br />

Ovaa partisti~ka koncepcija potoa se sre}ava vo kanonskoto pravo. Od<br />

druga stra<strong>na</strong>, Rimskite pravnici dojdoa do idejata <strong>na</strong> prirod<strong>na</strong>ta sostojba so<br />

a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> implikaciite od razlikuvaweto <strong>na</strong> prirodnoto i univerzalnoto<br />

pravo (ius <strong>na</strong>turale i ius gentium). Taa ideja se javuva i kaj Toma, koj, <strong>na</strong>sproti<br />

341

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!