Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

gospod, vtorite <strong>na</strong> utilitaristite. Koj e vo pravo? Ako pravdata e<br />

vsade<strong>na</strong> od gospod (i ako e ed<strong>na</strong>kvost) vo pravo se prvite, ako pravdata e<br />

op{ta korist (i ako e zasluga) vo pravo se vtorite.<br />

No, da se vratime <strong>na</strong> nepristrasnosta izraze<strong>na</strong> so "Kako bi se<br />

odnesuval sudijata da e <strong>na</strong> <strong>na</strong>{e mesto." Sekoj odgovor <strong>na</strong> drug, <strong>na</strong>mesto<br />

od samiot sudija, e nerealen kondicio<strong>na</strong>l: Koga bi bil sudija, jas bi<br />

preocenil i bi odlu~il taka i taka. 1240 No i odgovorot <strong>na</strong> samiot sudija<br />

e nerealen kondicio<strong>na</strong>l: Koga bi bil <strong>na</strong> va{e mesto, jas bi odlu~il<br />

taka i taka. Toj ne e <strong>na</strong> nivno mesto. Toj vo konkretniot spor mora da<br />

se opredeli me|u dve krajnosti: pravdata e ili <strong>na</strong> stra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> edniot<br />

ili <strong>na</strong> drugiot. Treto nema. Nema polupravda od koja mo`e da se izvle-<br />

~e zaklu~okot i dvajcata ste vo pravo. Strankite od sudijata baraat da<br />

dobijat ed<strong>na</strong>kvo, za{to se slu~il <strong>na</strong>stan koj vospostavil nepraved<strong>na</strong><br />

need<strong>na</strong>kvost, ili obratno, tie baraat ne{to need<strong>na</strong>kvo, za{to se slu-<br />

~il <strong>na</strong>stan koj vospostavil nepraved<strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kvost. O~ekuva<strong>na</strong>ta odluka<br />

e ili da se popravi <strong>na</strong>ru{e<strong>na</strong>ta ed<strong>na</strong>kvost, ili da se popravi <strong>na</strong>ru{e<strong>na</strong>ta<br />

need<strong>na</strong>kvost. Sudijata mora da se stavi <strong>na</strong> stra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pravdata, a<br />

ako toa ne e slu~aj toj bil pristrasen, {to z<strong>na</strong>~i deluval nepravedno.<br />

Koj e izlezot od toa? Da se dr`i do zakonot, za koj od<strong>na</strong>pred se pretpostavuva<br />

deka e praveden. No {to ako zakonot e nepraveden? Toga{ mu<br />

ostanuva da sudi spored kategori~kiot imperativ <strong>na</strong> Kant ili spored<br />

pravi~nosta (~itaj milosta), 1241 spored celishodnosta (oportunitetot).<br />

`at pred sekoe postavuvawe <strong>na</strong> pozitivnoto pravo " Tugendhat, E. op. cit. str.<br />

297-298 i 299.<br />

1240<br />

Mi se ~ini deka nema primer koj podobro ja odrazuva su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

nerealniot kondicio<strong>na</strong>l od poz<strong>na</strong>tata izreka: "Koga babata bi imala trkala,<br />

bi bila tramvaj."<br />

1241<br />

Prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pravi~nosta bara osobe<strong>na</strong> vnimatelnost. Na toa predupreduva<br />

Ros. Postoi izreka deka <strong>na</strong>jvisokata pravda e <strong>na</strong>jvisoka nepravda.<br />

Tamu kade {to <strong>pravoto</strong> }e popu{ti pod pritisokot <strong>na</strong> moralnite `elbi za<br />

konkretno prilagoduvawe, toga{ popu{ta negovata objektivnost i koga prilagoduvaweto<br />

se pravi "spored posebni okolnosti," toga{ zboruvame za "moralizacija<br />

<strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>" ili za "pravi~nost" <strong>na</strong>sproti strogoto pravo (ius strictum).<br />

Takvite prilagoduvawa se slu~uvaat ednostavno zatoa {to pravilata <strong>na</strong><br />

<strong>pravoto</strong> go upatuvaat sudijata da bide voden so tekovnite moralni standardi.<br />

Ros, A. Pravo i pravda, CID, Podgorica, 1996, str. 88. Spored istiot avtor, rigidnosta<br />

<strong>na</strong> tradicio<strong>na</strong>lniot common low i negovata o~igled<strong>na</strong> nerazumnost vo<br />

izmeneti op{testveni uslovi vo odreden period imala za rezultat praktika<br />

<strong>na</strong> kralot da mu se podnesuvaat `albi protiv odlukite koi ne bile vo soglasnost<br />

so prav<strong>na</strong>ta svest. (Izrekuvaweto <strong>na</strong> pravdata se smetalo za kralska prerogativa).<br />

Vo ovie slu~ai kralot go vr{el svoeto ovlastuvawe preku kancelarot<br />

koj se smeta{e za ~uvar <strong>na</strong> kralskata sovest. Kancelarot se razbira bil<br />

obvrzan da go po~ituva common low no vo stvarnosta pod pritisok <strong>na</strong> vistinskiot<br />

`ivot vr{el z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> diskrecio<strong>na</strong> aktivnost sozdavaj}i novo pravo vrz<br />

660

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!