Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

Za{to, <strong>na</strong>jvisokoto dobro izgleda deka mora samoto <strong>na</strong> sebe da bide dovolno....<br />

Bla`enstvoto z<strong>na</strong>~i se pojavuva kako <strong>na</strong>jgolemo dobro i samoto<br />

<strong>na</strong> sebe dovolno, za{to e kraj<strong>na</strong> cel <strong>na</strong> sekoe dejstvuvawe. 36 Samoto<br />

pak bla`estvo se sostoi vo o<strong>na</strong> {to vo ist moment e <strong>na</strong>jdobro, <strong>na</strong>jubavo<br />

i <strong>na</strong>jprijatno.<br />

Spoed Aristotel, veli Grejling, fakt e deka za poediencot e<br />

dobro o<strong>na</strong> {to negovata priroda go goni da go posaka. Vtoriot fakt koj<br />

proizleguva od ova e deka dobroto pretstavuva seto o<strong>na</strong> {to lu|eto go<br />

sakaat i kon {to se stremat. Poistovetuvaj}i go dobroto so sre}ata,<br />

Aristotel ima <strong>na</strong> um sosema odreden koncept <strong>na</strong> sre}a kogo go <strong>na</strong>rekol<br />

eudemonija. Pod toa podrazbiral aktivno pravewe dobro i u`ivawe vo<br />

nego. U{te poprecizno, eudemonija z<strong>na</strong>~i <strong>na</strong>pred<strong>na</strong> sostojba <strong>na</strong> duhot...<br />

Sre}ata e kraen i <strong>na</strong>jgolem interes <strong>na</strong> sekoj poedinec za{to e po`el<strong>na</strong><br />

sama po sebe: site osta<strong>na</strong>ti dobra se samo instrumenti ~ija cel e da pomo<strong>na</strong>t<br />

da se dojde do sre}ata koja e ne{to celosno i samodovolno... A da<br />

se bide ~ovek z<strong>na</strong>~i, da se rezonira, ili u{te pokonkreto, da se primeni<br />

prakti~niot um za da se zaklu~i kako treba da se `ivee. So odgled<br />

<strong>na</strong> toa {to za ~ovekot dobar `ivot e onoj koj se `ivee vo soglasnost so<br />

~ovekovata su{ti<strong>na</strong>, sleduva deka toa e `ivotot <strong>na</strong> "prakti~<strong>na</strong>ta mudrost"<br />

(fronezis). Takviot `ivot Arsistotel go opi{uva kako `ivot koj<br />

se `ivee "vo soglasnost so doblesta." Pritoa, ~ovek poln so doblest<br />

ne e ednostavno umeren ~ovek, tuku onoj koj `ivee vo skladnost so diktatot<br />

<strong>na</strong> prakti~<strong>na</strong>ta mudrost. Takvata mudrost dozvoluva soodvetno<br />

izrazuvawe <strong>na</strong> potrebite i `elbite, za{to ponekoga{ <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> e prikladno<br />

da se po~uvstvuva bes ili kopne` za odobruvawe od drugite<br />

lu|e, kako i sram i gordost... Liceto koe `ivee vo soglasnost so parkti~<strong>na</strong>ta<br />

mudrost ja dostignuva eudemonijata i drugite go smetaat za<br />

poln so doblesti, pri{to doblesta pretstavuva takvi osobini <strong>na</strong> karakterot<br />

kako {to se hrabrost, umerenost dare`livost, pravdoqubivost<br />

i ~esnost. 37<br />

- Spored stoi~arite, ne samo <strong>na</strong>jvisoka, tuku i edinstve<strong>na</strong> i apsolut<strong>na</strong><br />

vrednost e moralnoto dobro. Dodeka paripateti~arite i platonistite<br />

razlikuvale tri vida <strong>na</strong> dobro: duhovni, telesni i <strong>na</strong>dvore{ni,<br />

stoi~arite voop{to ne gi priz<strong>na</strong>vale telesnite dobra, a <strong>na</strong>dvore{nite<br />

dobra gi ograni~uvale <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to u~estvuva vo doblesta, <strong>na</strong> primer,<br />

fini prijateli, roditeli i deca i dobra tatkovi<strong>na</strong>. Se {to postoi e<br />

ili dobro ili zlo, ili niedno od dvete. Se {to ne e dobro i {to ne e<br />

zlo nema z<strong>na</strong>~ewe za vistinskata ~ovekova zada~a, toa e indiferentno<br />

za{to ne mu pomaga nitu <strong>na</strong> bla`enstvoto nitu <strong>na</strong> nevoljata, <strong>na</strong> primer,<br />

ubavi<strong>na</strong> i grdost, bogatsvo i siroma{tvo, zdravje i bolest, ~est i<br />

sram, s<strong>na</strong>ga i slabost, `ivot i smrt. Osobi<strong>na</strong> <strong>na</strong> dobroto e da donesuva<br />

36<br />

Nikomahova etika, 1097 a 16 - 1097 b 21.<br />

37<br />

Grejling E. K. [ta je dobro, potraga za <strong>na</strong>jboljim <strong>na</strong>~inom `ivljenja, Lagu<strong>na</strong>,<br />

Beograd, 2007.str. 47-49.<br />

94

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!