21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Filozofija na pravoto (p. 909)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

prirodnoto pravo (prirod<strong>na</strong> sostojba - prirodno pravo - pravda), tuku<br />

od `elbata da se postigne pozitivno pravo {to }e im odgovara <strong>na</strong> site.<br />

Pravdata ima svoe individualno, grupno i op{testveno z<strong>na</strong>~ewe {to e<br />

determinirano so <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> `ivot <strong>na</strong> lu|eto. Ottamu e prifatliva<br />

konstatacijata deka "poedinecot, grupata ili celoto op{testvo mora<br />

da imaat koncepcija za toa {to e pravda, potoa kriterium za pravednoto<br />

{to proizleguva od taa koncepcija i <strong>na</strong>jposle, uverenost vo opravdanosta<br />

<strong>na</strong> toj kriterium vo odnos <strong>na</strong> nekoi drugi mo`ni kriteriumi<br />

<strong>na</strong> pravednost." 1221<br />

Od iznesenoto proizleguva deka celta <strong>na</strong> krivi~nite sankcii<br />

ne e da se zadovoli pravdata kako samocel (pravda zaradi pravda) tuku<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> ~ovekovata egzistencija i sre}a, kolektiv<strong>na</strong>ta bezbednost,<br />

psiholo{ko zadovoluvawe <strong>na</strong> `rtvata, <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> pretrpe<strong>na</strong>ta<br />

{teta i prevencija <strong>na</strong> revan{ot. Najdobro sredstvo za toa e vospostavuvawe<br />

<strong>na</strong> takvo pravo {to rakovodej}i se so principite <strong>na</strong> zakonitost,<br />

legitimitet 1222 i pravednost }e se dobli`i do idealot <strong>na</strong> pravdata.<br />

Toa me|utoa, ni oddaleku ne z<strong>na</strong>~i deka vo ovaa <strong>na</strong>soka nemaat z<strong>na</strong>-<br />

~ewe i <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong> individualizacijata i humanost koi od svoja stra<strong>na</strong><br />

vodat kon <strong>na</strong>jdobro ostvaruvawe <strong>na</strong> prevencijata. Ed<strong>na</strong>kvoto pridr`uvawe<br />

kon site ovie principi e sepak glavniot pat {to vodi kon postignuvawe<br />

<strong>na</strong> site celi <strong>na</strong> krivi~nite sankcii.<br />

1221<br />

Vuja~i}, V. op. cit. str. 45.<br />

1222<br />

Legimitetot obi~no se definira kako sogasnost <strong>na</strong> mnozinstvoto<br />

so postojnito praven poredok. Legitimitetot me|utoa ne e formal<strong>na</strong> (ne e legitimno<br />

se {to e formalno), tuku vrednos<strong>na</strong>, aksiolo{ka kategorija, koja ne<br />

mo`e da se svede <strong>na</strong> op{ta soglasnost so zakonite, za{to takvata soglasnost<br />

mo`e da bide iznude<strong>na</strong> ili <strong>na</strong>met<strong>na</strong>ta so masov<strong>na</strong> manipulacija <strong>na</strong> lu|eto. Su-<br />

{tinskite upori{ta <strong>na</strong> legitimitetot se individualnite slobodi i prava,<br />

<strong>pravoto</strong> <strong>na</strong> sopstvenost i moralitetot (~ija sredi{<strong>na</strong> ideja e idejata <strong>na</strong> pravdata)<br />

i obi~ajnosta <strong>na</strong> civilnoto op{testvo kako kontrapunkt <strong>na</strong> politi~kata<br />

dr`ava. Legitimimno e o<strong>na</strong> {to se zasnova vrz vrednost i {to javnoto<br />

mislewe go priz<strong>na</strong>va kako takvo. Toa e idejata za v<strong>na</strong>tre{en legitimitet, koja<br />

ja pretvora vlasta <strong>na</strong> prisilbata vo vlast <strong>na</strong> <strong>pravoto</strong>. Samo pod tie uslovi legitimnoto<br />

stanuva ekvivalent <strong>na</strong> legalnoto. Kambovski, V. Na~eloto <strong>na</strong> zakonitost:<br />

legalitet, legitimitet, pravda, Zbornik, Praven fakuletet, Skopje,<br />

1995, str. 208<br />

650

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!