09.08.2015 Views

Časopis Maćicy Serbskeje 1885

Časopis Maćicy Serbskeje 1885

Časopis Maćicy Serbskeje 1885

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Wo wšelakich słowach serbskeje biblije. 139steji pola Esthery 3, 2 (rwaše swoje włosy). W d.-ł.skim pře¬łožku čita zo tudy ‘ryjašo — ryjachu’. — Pola Wojerec so słyši:Sebi zub wuryć dać, sich einen zahn ausziehen lassen (t. j. sebizub wurwać dać).d) Wuraz ruwački čita so jeno na našim městnje, polaEsry 6, 11. To słowo poznamjenja něhdźe to same, štož torha¬nje, ćahanje, časte nałožowanje, kóncowanje abo cychnowanje přezčaste trjebanje atd., geraufe, gezerre, geziehe, öfteres anwenden,abnutzen durch gebrauch, ruiniren, die rapuse. Tu a tam sopola nas praji: Na ruwački dać, ná rwački dać, sadźeć, in dierapuse geben. Hdyž je přełožeŕ našeho městna pisał: ‘Jeho khěžadyrbi na ruwački data być’, je z tym tole wućišćał: Jeho domdyrbi so roztorhać, zaničić, sein haus soll der vernichtung an¬heimfallen.e) Mužakowske a Delnjołužiske słowo ropa (die falte) jetakle nastało: Rŭwopa — r wopa — rwopa — ropa. Ropiśse, zusammenschrumpfen.f) Słowjeso r w-ú je, kaž nam starobołhaŕske substantivor w-enije (wada, streit) něhdy tež wadźenje abo wurěčowanje(streiten, zanken) poznamjenjało: štož so lóhko zrozymi, hdyžna to pomysliš, zo so při zwadźe abo wurěčowanju husto na ru¬wanje (riwanje) abo torhanje (raufen) dadźa.4. Słowjanski rěčespyt znaje pódla jednorych abo połnychvokalow tež dwaj połvokalaj (halbvokale), ‘ъ ŭ, ь ’, kotrymajžso druhdy ‘jer — jerčik’ praji, a kotrajž mataj so hišće krótšowurjekować, nježli jednory hłósnik ‘u’. Połvokal ‘ŭ ( )’ wi¬dźachmy horjeka na słowjesnych korjenjach žůw (ž w), blůw,růw. Tónle połvokal je so tam, kaž smy tež sobu wohladali,na jednory abo połny hłósnik ‘u’ zesylnił. To so tedy sta, hdyžtak mjenowana posicija zastupi, t. r. hdyž na połvokal dwaj kón¬sonantaj sćěhowaštaj; a tónle zesylnjeny abo połny vokal so težpotom zdźerža, hdyž bě lóžšeho wurjeknjenja dla prěni teju kón¬sonantow so wutłóčił: n. pr. žůw-ju — žuw-ju — žu-ju. Rěčpoča nětko twórbu žu- za słowjesny korjeń brać: a tak wutworiso n. př. iterativo žu-wać, kaž bluwać БЛЮВAТН, pluwać,ruwać; stjůw-, st w-: šćwać (hetzen) — šćuju — šćuwać.12*

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!