19.01.2014 Views

Rijeci i stvari - Monoskop

Rijeci i stvari - Monoskop

Rijeci i stvari - Monoskop

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

238 RIJECI I STVARI<br />

Ta brzina ima dvije granice: prvo je beskrajno velika<br />

brzina koja dolazi do izražaja u direktnoj razmjeni<br />

gdje novac ne igra nikakvu ulogu, a drugo — beskrajno<br />

spora brzina u kojoj svaki elemenat bogatstva dobija svoj<br />

monetarni ekvivalent. Između tih krajnosti postoje promjenljive<br />

brzine kojima odgovaraju količine novca što ih čine<br />

mogućim. A kako su ciklusi opticaja uslovljeni rokom<br />

od jedne godine (vremenom jedne žetve), mogućno je na<br />

osnovu toga, a vodeći računa o broju stanovnika jedne države,<br />

odrediti potrebnu i dovoljnu količinu novca koju prima<br />

svaki pojedinac ili koja mu je dovoljna za život. Sada<br />

shvatamo kako su u X V III vijeku bili povezani analiza<br />

prometa, problem razvoja stanovništva i proračun najboljeg<br />

kvaliteta kovanog novca. To trostruko pitanje postavlja<br />

se kao normativno, jer problem se ne sastoji u tome da<br />

utvrdimo pomoću kakvih mehanizama novac cirkuliše ili<br />

stagnira, kako se troši ili akumulira (takva pitanja su<br />

mogućna samo u ekonomiji koja postavlja problem proizvodnje<br />

i kapitala), nego koja je to nužna količina novca<br />

potrebna da bi u nekoj zem lji novac mogao kružiti što<br />

brže, prolazeći kroz dosta velik broj ruku. Tada će cijene<br />

biti ne tačne, nego tačno usaglašene: raspodjela monetarne<br />

mase izražavaće artikulaciju koja neće biti odveć labava<br />

ni odveć stegnuta. »Tabela« će biti dobro napravljena.<br />

Ta optimalna proporcija nije ista ako imamo u vidu<br />

jednu zemlju ili sistem njene vanjske politike. Ako zamislimo<br />

državu sposobnu da živi sama od sebe, i tada će količina<br />

novca koju treba pustiti u opticaj zavisiti od više<br />

varijabla: od količine robe angažovane u sistemu razmjene;<br />

od dijela robe koja ne ulazi u sistem direktne razmjene<br />

i koja u određenom trenutku mora biti izražena novcem;<br />

od količine novca za koji se može zamijeniti papirni<br />

novac; najzad, od ritma isplaćivanja. N ije svejedno, kako<br />

kaže Kantijon (48), da li će radnici biti plaćeni sedmično<br />

ili dnevno, da li će renta biti isplaćena krajem godine ili<br />

tromjesečno. Kad definišemo ta četiri varijabla za određenu<br />

zemlju, onda se može odrediti optimalni kvalitet metalnog<br />

novca. Za takvu procjenu, Kantijon polazi od poljoprivredne<br />

proizvodnje, od koje, direktno ili indirektno,<br />

potiče sve bogatstvo. Ta proizvodnja se dijeli na tri rente<br />

kojima raspolaže posjednik: ona koja se plaća vlasniku,<br />

ona što služi za održavanje posjednika, njegovih ljudi i stoke,<br />

najzad, ona »treća koja ostaje posjedniku radi una-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!