Rijeci i stvari - Monoskop

RAZMJENA 241
u igru znakova i predstava unose i vremenski pokazatelj
koji definiše uslovnosti tog napretka. Takav pokazatelj ne
nalazimo nigdje više u teoriji o poretku. Novac, kako ga
zamišlja misao klasicizma, ne može predstavljati bogatstvo
ne modifikujući iznutra tu moć vremena — bilo da jedan
spontani ciklus povećava (pošto je prethodno smanji)
svoju sposobnost predstavljanja bogatstva, bilo da jedan
politički ciklus odražava ustrajnim naporima konstantnu
moć predstavljanja. U domenu istorije prirode, osobine
(zbir identičnosti koje su izabrane da predstavljaju i međusobno
distingviraju vrste ili rodove) nalazile su se u
samom kontinuiranom prostoru prirode koju su raščlanjivali
u taksinomijske tabele; vrijem e je bilo umiješano
samo spolja, i to samo da bi narušilo kontinuitet najsitnijih
razlika i da bi ih rasporedilo prema označenim mjestima
njihove geografije. Ovdje, međutim, vrijeme pripada
unutrašnjem zakonu predstava; ono se s njima spaja, i
prati bez prekida onu moć predstavljanja i analize u okviru
monetarnog sistema koju u sebi nosi bogatstvo. Tamo gdje
je istorija prirode otkrivala da su identičnosti razdvojene
razlikama, analiza bogatstva otkriva »diferencijale« — tendencije
ka povećanju i ka smanjenju.
Ta funkcija vremena u bogatstvu morala se pojaviti
od onog trenutka (to je bilo krajem X V II vijeka) kada je
novac bio definisan kao zalog i poistovjećen sa kreditom:
trebalo je da rok potraživanja, da brzina njegovog isteka,
da broj ruku kroz koje prolazi novac u određenom vremenu,
postanu karakteristični varijabli njegove reprezentativne
moći. Ali sve to je bila samo posljedica misli koja
je monetarni znak, u odnosu na bogatstvo, stavila u položaj
predstave u pravom značenju riječi. Prema tome, u analizi
bogatstva ista arheološka mreža obuhvata i teoriju novacpredstava
i, u domenu istorije prirode, teoriju osobinepredstave.
Osobina obilježava bića situirajući ih u njihovo
susjedstvo; cijena izražena novčanim jedinicama označava
bogatstvo, ali u njegovom stalnom kretanju od povećanja
do smanjenja.
V FORMIRANJE VRIJEDNOSTI
Teorija novca i trgovine odgovara na pitanje: kako
u procesu razmjene cijene mogu karakterisati stvari; kako
novac može uspostaviti sistem znakova i oznaka između
16