Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Cr<strong>na</strong> Gora<br />
1. Uvod<br />
Ovo poglavlje ima za cilj da pruži uvid u trenutno stanje reforme <strong>sektora</strong> bezbjednosti<br />
u Crnoj Gori i, ujedno, da kritički sagleda ovaj proces radi određivanja ključnih<br />
trendova, dostignuća i problema. A<strong>na</strong>liza će se usredsrijediti <strong>na</strong> modele demokratske<br />
odgovornosti u sektoru bezbjednosti.<br />
Opšti zaključak a<strong>na</strong>lize jeste da je Cr<strong>na</strong> Gora postigla <strong>na</strong>predak u oblasti parlamentarne<br />
kontrole <strong>sektora</strong> bezbjednosti, ali da z<strong>na</strong>čajni izazovi još uvek postoje u dijelu<br />
fi<strong>na</strong>nsijske transparentnosti.<br />
Istraživanje se u velikoj mjeri zasniva <strong>na</strong> kvalitativnoj a<strong>na</strong>lizi, pri čemu je istraživački<br />
tim bio posvećen iz<strong>na</strong>laženju tačnih i preciznih podataka. Kritička a<strong>na</strong>liza zakonodavstva<br />
dopunje<strong>na</strong> je pregledom dodatnih podataka i izvora. 97 Brojni intervjui bili su<br />
posebno važan metod istraživanja. Činjenica da literatura i ekspetske a<strong>na</strong>lize o ovoj<br />
temi u Crnoj Gori ne postoje ili su malobrojne predstavljala je prepreku, ali u isto<br />
vrijeme i određen pozitivan izazov. Druga prepreka <strong>na</strong>m je bila sama priroda aktera<br />
<strong>sektora</strong> bez bjednosti, koji su institucije zatvorenog karaktera (iako je primijećen određen<br />
<strong>na</strong>predak u ovoj oblasti). Ponekada je za odgovore <strong>na</strong> upitnike i zakazivanje razgovora<br />
sa predstavnicima institucija bilo potrebno mnogo više vreme<strong>na</strong> nego što smo<br />
očekivali, a nekada smo i ostajali bez njih. Na kraju treba dodati da smo istraživanjem<br />
željeli da obuhvatimo sve aktere u sektoru bezbjednosti (vidjeti Aneks 1), sa posebnim<br />
osvrtom <strong>na</strong> tradicio<strong>na</strong>lne aktere (policiju, vojsku i obavještajne službe).<br />
<strong>Alma<strong>na</strong>h</strong> o <strong><strong>na</strong>dzoru</strong> <strong>sektora</strong> <strong>bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Zapadnom Balkanu<br />
A<strong>na</strong>lizu započinjemo osnovnim informacijama koje pružaju pregled postojećih mehanizama<br />
<strong>na</strong>dzora i aktera u sektoru bezbjednosti Crne Gore, stavljajući u isto vrijeme<br />
a<strong>na</strong>lizu u kontekst (CEDEM 2010). U <strong>na</strong>rednom dijelu koji govori o modelima<br />
demokratske odgovornosti <strong>sektora</strong> bezbjednosti a<strong>na</strong>liziramo ulogu Skupštine u ovom<br />
procesu. Skupšti<strong>na</strong> ima važnu ulogu u uspostavljanju pravnih i zakonskih parametara.<br />
O<strong>na</strong> usvaja budžet i ključne strategijske dokumente i, generalno, zaduže<strong>na</strong> je da<br />
<strong>na</strong>dgleda aktivnosti u sektoru bezbjednosti (Born 2003). Usredsrijedićemo se i <strong>na</strong> relevantne<br />
odbore koji vrše parlamentarnu kontrolu <strong>sektora</strong> i u kratkim crtama uporediti<br />
njihove karakteristike sa sličnim tijelima iz drugih zemalja regio<strong>na</strong> Zapadnog Balka<strong>na</strong>.<br />
Zatim, govorimo o nezavisnim institucijama koje su zadužene za <strong>na</strong>dzor <strong>sektora</strong>.<br />
Na ovom mjestu došli smo do saz<strong>na</strong>nja da veći<strong>na</strong> nezavisnih institucija za <strong>na</strong>dzor, koje<br />
obično pro<strong>na</strong>lazimo u demokratskim državama, postoji i funkcioniše u Crnoj Gori, i<br />
to već nekoliko godi<strong>na</strong>. Takođe, Cr<strong>na</strong> Gora ima i neke jedinstvene institucije, kao što<br />
je Savjet za građansku kontrolu rada policije. U <strong>na</strong>rednom dijelu istražujemo u kojoj<br />
97 Pregledom godišnjeg izvještaja Ombudsma<strong>na</strong>, Državne revizorske institucije, Agencije za zaštitu ličnih<br />
podataka, Uprave policije, Skupštine, intervjua, istraživanja javnog mnjenja, izvještaja organizacija<br />
civilnog društva itd. Rezultati iznijeti u ovoj a<strong>na</strong>lizi proizvod su trogodišnjeg regio<strong>na</strong>lnog projekta pod<br />
<strong>na</strong>zivom „Izgradnja kapaciteta civilnog društva za mapiranje i praćenje reforme <strong>sektora</strong> bezbjednosti<br />
<strong>na</strong> Zapadnom Balkanu“. Tom prilikom je sedam regio<strong>na</strong>lnih nevladinih organizacija (engl. think tanks)<br />
mapiralo i vršilo praćenje mjesnih <strong>sektora</strong> bezbjednosti u odnosu <strong>na</strong> zadate kriterijume: vladavinu prava,<br />
<strong>na</strong>dzor koji vrše nezavis<strong>na</strong> držav<strong>na</strong> tijela, sudsku kontrolu i <strong>na</strong>dzor, parlamentarnu kontrolu i <strong>na</strong>dzor,<br />
izvršnu kontrolu i <strong>na</strong>dzor, opštu transparentnost, fi<strong>na</strong>nsijsku transparentnost i reprezentativnost.<br />
161
Change language