Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nje, s obzirom <strong>na</strong> teške okolnosti. Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> zajednica očekivala je da će država<br />
uz njenu pomoć u doglednoj budućnosti biti normalizira<strong>na</strong> i da će očigledne podjele<br />
biti prevladane. Isti pristup postojao je i u sigurnosnom sektoru, koji u Sporazumu<br />
nije tretiran zasebno. Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> zajednica je preuzela odgovornost za postepenu<br />
normalizaciju odnosa, kroz izgradnju zajedničkih predstavničkih institucija. Izjave<br />
poput – Bos<strong>na</strong> da<strong>na</strong>s ne bi postojala kao država bez među<strong>na</strong>rodne podrške (Bose<br />
2002) – možda <strong>na</strong>jbolje sažimaju kontekst u kojem su započete reforme sigurnosnog<br />
<strong>sektora</strong> u Bosni i Hercegovini. Kako je <strong>na</strong>glašeno u ovom poglavlju, uloga među<strong>na</strong>rodne<br />
zajednice, utjelovlje<strong>na</strong> u funkciji Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ima<br />
z<strong>na</strong>čajnu ulogu u oblikovanju demokratske reforme u sigurnosnom sektoru.<br />
U poređenju sa drugim zemljama regio<strong>na</strong>, proces reforme sigurnosnog <strong>sektora</strong> u Bosni<br />
i Hercegovini bio je po mnogo čemu jedinstven. Prvo, među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> zajednica je<br />
imala veoma veliku ulogu u tom procesu. To je utjecalo i <strong>na</strong> odredbe o sigurnosnom<br />
sektoru u Ustavu zemlje, koji je, također, jedinstven za Bosnu i Hercegovinu. Ustav je<br />
urađen kao dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, potpisanog<br />
1995. godine. Njegov primarni cilj bio je okončanje sukoba. Posljedica toga bila je da<br />
su autori Ustava odlučili da uspostave vrlo bazičnu državnu strukturu, pri čemu je veći<strong>na</strong><br />
državnih <strong>na</strong>dležnosti – uključujući u to i sigurnost – prepušte<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnosti dvaju<br />
entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Tokom procesa reforme,<br />
uspostavljanje državnih sigurnosnih agencija z<strong>na</strong>čilo je da treba ukinuti institucije<br />
<strong>na</strong> nivou entiteta. Prijenos <strong>na</strong>dležnosti sa nivoa entiteta <strong>na</strong> državni nivo uspješno je<br />
okončan, sa izuzetkom policije koja je decentralizira<strong>na</strong>. Ista ova opaska može se dati<br />
i kada je riječ o pravosudnom sistemu. Ustav daje malo smjernica za uređenje sigurnosnog<br />
<strong>sektora</strong>. On ne prepoz<strong>na</strong>je sigurnost kao javno dobro, te ne sadrži detaljne<br />
odredbe. U Ustavu se samo spominje Stalni komitet za voj<strong>na</strong> pitanja, savjetodavno<br />
tijelo Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<br />
Uskoro je postalo jasno da ustavne odredbe o sigurnosnom sektoru treba promijeniti<br />
ukoliko zemlja želi da se integrira u evroatlantske sigurnosne strukture. Jedan član<br />
Ustava omogućio je da Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> državnom nivou preuzme <strong>na</strong>dležnosti<br />
koje su bile <strong>na</strong> nivou dva entiteta u onim oblastima gdje su entiteti postigli konsenzus<br />
i dogovor (Ustav BiH, član III. 5. a). Time je omogućeno da parlamenti dvaju entiteta<br />
svoje ovlasti vezane za sigurnosni sektor prenesu <strong>na</strong> državni nivo. Stoga je sigurnosni<br />
sektor sada centraliziran i u punoj je <strong>na</strong>dležnosti vlasti <strong>na</strong> državnom nivou, sa izuzetkom<br />
policije koja je još uvijek pod jurisdikcijom entiteta.<br />
Reforma odbrane u Bosni i Hercegovini jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>juspješnije provedenih reformi<br />
<strong>na</strong>kon rata (Vetschera i Damian 2006). Nakon uspostave mira, Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong><br />
imala je tri potpuno zasebne armije, koje su do tada bile međusobno sukobljene.<br />
Da<strong>na</strong>s Oružane s<strong>na</strong>ge Bosne i Hercegovine predstavljaju jedinstvenu profesio<strong>na</strong>lnu<br />
armiju pod jedinstvenim lancem komande, podređenu civilnim vlastima, čiji je vrhovni<br />
komandant Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (Zakon o odbrani, član 11). Slič<strong>na</strong><br />
transformacija desila se i u obavještajnom sektoru, čiji je rezultat stvaranje jedinstvene<br />
obavještajno-sigurnosne strukture. Ovi primjeri pokazuju da su reformi sigurnosnog<br />
<strong>sektora</strong> u Bosni i Hercegovini predane i vlasti <strong>na</strong> nivou države i među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> zajednica.<br />
Prijenos <strong>na</strong>dležnosti sa nivoa entiteta <strong>na</strong> državni nivo nije bio dobrovoljan proces,<br />
50
Change language