Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sukladno istome zakonu, postoji civil<strong>na</strong> Sigurnosno-obavještaj<strong>na</strong> agencija (SOA), zaduže<strong>na</strong><br />
za obavještajan i protuobavještajan rad <strong>na</strong> području Hrvatske i u inozemstvu<br />
(Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu iz 2006., čl. 23.) i ovlašte<strong>na</strong> provoditi postupke<br />
protiv građa<strong>na</strong>, kao i Voj<strong>na</strong> sigurnosno-obavještaj<strong>na</strong> agencija (VSOA) čije je<br />
djelovanje ograničeno samo <strong>na</strong> prostor Republike Hrvatske, a zadaća joj je prikupljanje<br />
podataka povezanih s obranom i vojskom i zaštita obrambenih struktura. Voj<strong>na</strong><br />
sigurnosno-obavještaj<strong>na</strong> agencija je ovlašte<strong>na</strong> postupati samo prema pripadnicima<br />
obrambenih s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong> prostoru vojnih objekata. Postupci protiv vojnih djelatnika<br />
izvan vojnih objekata moraju se provoditi u suradnji s civilnom agencijom.<br />
Sve represivne ovlasti sigurnosno-obavještajnih agencija pravno su uravnotežene<br />
uključivanjem u postupke <strong>na</strong>jviše razine sudbene vlasti, odnosno sudaca Vrhovnoga<br />
suda (VS) koje imenuje predsjednik Vrhovnoga suda, djelovanjem saborskoga Odbora<br />
za unutarnju politiku i <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnu sigurnost (OUPNS), Odbora za obranu (OO), te<br />
Vijeća za građanski <strong>na</strong>dzor sigurnosno-obavještajnih agencija (VGNSOA). Iako treba<br />
reći da VGNSOA ne djeluje o<strong>na</strong>ko kako bi trebalo, njegov rad i postojanje ipak predstavljaju<br />
određenu vrstu demokratskog razvoja kakav općenito ne postoji u drugim, a<br />
osobito ne u tranzicijskim zemljama. U ovom trenutku VGNSOA djeluje kao sastavni<br />
dio službenih državnih struktura unutar granica zakonodavne vlasti, a jasno je da je<br />
<strong>na</strong>mjera prilikom njegova osnivanja bila nešto drugo.<br />
Gotovo sve što je rečeno o kontroli i <strong><strong>na</strong>dzoru</strong> sigurnosno-obavještajnih agencija i institucijama<br />
zaduženim za provođenje tih zadaća može se reći i za kontrolu i <strong>na</strong>dzor policije<br />
i oružanih s<strong>na</strong>ga. Jed<strong>na</strong> primjet<strong>na</strong> razlika sastoji se u tome da te dvije strukture<br />
sigurnosnoga <strong>sektora</strong> o svom radu izvještavaju <strong>na</strong>dlež<strong>na</strong> ministarstva.<br />
4.3. Međusob<strong>na</strong> kontrola – dobra praksa i loša praksa<br />
U odnosu <strong>na</strong> druge zemlje u regiji, u Hrvatskoj je reforma sigurnosnog <strong>sektora</strong> <strong>na</strong><br />
zadovoljavajućoj razini, ali posao još nije dovršen. To je jasno uočljivo u postupku za<br />
donošenje strateških dokume<strong>na</strong>ta koji se odnose <strong>na</strong> sigurnost. Donošenje <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne<br />
sigurnosne i obrambene strategije povlastica je Hrvatskoga sabora. Iako je sve <strong>na</strong>izgled<br />
jasno i demokratski ustrojeno, neke od tih normi rezultat su prerevnih <strong>na</strong>stojanja<br />
Sabora da dominira pojedinim pitanjima koja bi trebalo ostaviti izvršnoj vlasti. U<br />
slučaju Republike Hrvatske moglo bi se reći da je, <strong>na</strong>kon što je godi<strong>na</strong>ma bio ozbiljno<br />
zanemarivan u odnosu <strong>na</strong> djelovanje sigurnosnog <strong>sektora</strong>, Sabor <strong>na</strong>kon parlamentarnih<br />
i predsjedničkih izbora 2000. godine otišao pomalo u drugu krajnost, što je dovelo<br />
do toga da sada osnovne strateške dokumente koji se odnose <strong>na</strong> područje sigurnosti i<br />
obrane donosi parlament.<br />
Nadalje, nije primjetno nikakvo z<strong>na</strong>čajnije društveno ili institucio<strong>na</strong>lno odbijanje ili<br />
propust prepoz<strong>na</strong>vanja i važnosti prava <strong>na</strong> traženje i pristup informacijama, kao i<br />
poštivanja među<strong>na</strong>rodno priz<strong>na</strong>tih normi zaštite ljudskih, građanskih i individualnih<br />
prava, te provedbe antidiskrimi<strong>na</strong>cijske politike ili u konkretnim slučajevima neko<br />
z<strong>na</strong>čajnije uskraćivanje ili nepriz<strong>na</strong>vanje prava <strong>na</strong> traženje informacija. S godi<strong>na</strong>ma<br />
se postupno poboljšava i provedba postupaka i odgovornost za ispravno postupa-<br />
86
Change language