Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
Almanah o nadzoru sektora bezbednosti 2012 na ... - QKSS
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvatska<br />
Sljedeća linija <strong>na</strong>dzora sastoji se od saborskih odbora <strong>na</strong>dležnih za pitanja sigurnosti,<br />
obrane, unutarnje ili vanjske politike koji izvršavaju svoju zadaću <strong>na</strong>dzora i ujedno<br />
imaju važnu ulogu u osiguravanju gore <strong>na</strong>vedenim institucijama i organizacijama fi<strong>na</strong>ncijskih<br />
sredstava i resursa koji su im potrebni za rad. Ta se uloga izvršava putem<br />
godišnje pripreme, donošenja i kontrole <strong>na</strong>d izvršenjem proraču<strong>na</strong>.<br />
Treću liniju <strong>na</strong>dzora tvori pravosuđe. Sudovi su ovlašteni za provedbu sudbenog <strong>na</strong>dzora<br />
<strong>na</strong>d cjelokupnim djelovanjem državne uprave. Pravni okvir pruža prilično razgra<strong>na</strong>tu<br />
mrežu normi koje čine prethodno <strong>na</strong>vedene institucije i organizacije odgovornima<br />
za započinjanje postupaka istraga u slučaju da utvrde da je došlo do povrede<br />
pravnog okvira, te im omogućava da zatraže od istražnih tijela da se uključe.<br />
I <strong>na</strong> kraju, a osobito u proteklih deset godi<strong>na</strong>, civilno društvo i njemu pripadajuće<br />
organizacije je ojačalo i steklo veću važnost u društvu. Njihova istraživanja često služe<br />
kao temelj za otkrivanje nepravilnosti, a njihovo djelovanje obilježava odmak od <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> koji je država prethodno djelovala.<br />
Uz <strong>na</strong>vedene institucije, postoji i čitav niz neovisnih državnih tijela zaduženih za redovitu<br />
provjeru djelovanja državne uprave, uključujući i sigurnosne strukture, a u nekim<br />
ključnim područjima (poput zaštite podataka i politike borbe protiv diskrimi<strong>na</strong>cije),<br />
postoje i pravobranitelji koji imaju dodatne ovlasti kako bi osigurali kvalitetno djelovanje<br />
struktura.<br />
<strong>Alma<strong>na</strong>h</strong> o <strong><strong>na</strong>dzoru</strong> <strong>sektora</strong> <strong>bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Zapadnom Balkanu<br />
Ta mreža međuodnosa tvori mehanizam koji <strong>na</strong> prvoj razini omogućava državnim tijelima<br />
da provode i pospješuju odgovornost svih profesio<strong>na</strong>lnih organizacija, a posebice<br />
onih koje imaju ovlasti za uporabu sile. Na drugoj razini, ta mreža omogućava civilnim<br />
organizacijama i institucijama da utječu <strong>na</strong> svakodnevno djelovanje sigurnosnih struktura<br />
potičući državne dužnosnike i državne službenike <strong>na</strong> sve veću transparentnost. S<br />
druge strane, među<strong>na</strong>rodno okruženje – i <strong>na</strong> bilateralnoj i <strong>na</strong> multilateralnoj razini,<br />
a i u okviru među<strong>na</strong>rodnih organizacija – igra važnu ulogu u jačanju odgovornosti<br />
i transparentnost. Ono to čini manje <strong>na</strong> direktan <strong>na</strong>čin, a više utjecanjem i <strong>na</strong>metanjem<br />
standarda transparentnosti i odgovornosti putem mehanizma kondicio<strong>na</strong>lnosti.<br />
U proteklih deset godi<strong>na</strong>, Hrvatska je bila duboko uključe<strong>na</strong> u procese pristupanja<br />
NATO-u i EU-u, i ostvareno je z<strong>na</strong>čajno poboljšanje u pogledu odgovornosti i transparentnosti.<br />
Može se slobodno reći da su da<strong>na</strong>šnja Hrvatska i o<strong>na</strong> od prije deset godi<strong>na</strong><br />
praktično dvije različite države i dva različita držav<strong>na</strong> ustroja. Čak ni zadnji niz javno<br />
razotkrivenih korupcijskih skandala nije bio moguć bez z<strong>na</strong>čajnih promje<strong>na</strong> u <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj<br />
i političkoj kulturi, koje su ostvarene u tom razdoblju. Napokon se čini da<br />
se utjecaj civilnoga <strong>sektora</strong>, u kombi<strong>na</strong>ciji sa sve većim profesio<strong>na</strong>lizmom u državnoj<br />
upravi, isplatio te da se u društvu polako stvara drukčije ozračje.<br />
2.2.2. Zapovjedni la<strong>na</strong>c<br />
Zapovjedni la<strong>na</strong>c i građansko upravljanje sigurnosnim sektorom zakonski su uređeni.<br />
Podjela ovlasti i dužnosti (u vrijeme mira i u vrijeme rata ili hitnih stanja) između predsjednika,<br />
predsjednika Vlade, ministara i operativnih zapovjednika propisani su Usta-<br />
79